hrvatski

Reproduktivna sposobnost divlje svinje u Hrvatskoj

Populacija divlje svinje (Sus scrofa L.) u Hrvatskoj zadnjih dvadesetak godina naglo i neprestano raste, stoga je procjena sadašnje reproduktivne sposobnosti vrste važna. Ova studija provedena je u 6 hrvatskih županija u periodu od 5 godine, u kojoj su analizirana reproduktivna svojstva 294 ženki, te njihova genetska struktura. Dobna struktura ukazuje na relativno mladu populaciju: 69% obrađenih životinja bilo je mlađe od 2 godine, dok je skoro 80% mladih životinja bilo suprasno. Prosječan broj plodova po životinji iznosio je 6.46, s tendencijom porasta broja plodova sa zapadne (5.65) diljem istočne (6.35) do središnje regije Hrvatske (7.08). Broj aktivnih sisa kretao se od 4 do 12, ali prosječan broj sisa bio je 7.88 ovisno o dobi i masi jedinki. Omjer spolova temeljem pregledanih 1.901 plodova bio je u korist mužjaka (1:0.89). Fenotipski izgled nekih divljih svinja ukazuje na prisutnost hibridizacije između divljih i domaćih svinja. Međutim, procijenjen udio domaćih svinja temeljen na analizi mikrosatelita (14) bio je zanemariv, najviši u središnjoj regiji Hrvatske 3.4%. Promjena u reproduktivnoj dinamici, broju plodova i aktivnih sisa, ranoj dobi prvog estrusa kod divljih svinja ukazuju na prisutnost osobina domaćih pasmina svinja, ali zbog kratkog generacijskog ciklusa vrste dobivena vrijednost hibridizacije je vrlo mala. Naši rezultati ukazuju na promjenu u reprodukciji divljih svinja, stoga su neophodne promjene zakonske regulative i cjelokupnog gospodarenja ovom vrstom.

Sus scrofa; plodnost; hibridizacija; Hrvatska

nije evidentirano