hrvatski

Zimska fauna i ekologija guščarica, Anseriformes, u Hrvatskoj

Opstanak ptica močvarica u novije je vrijeme vrlo ugrožen zbog nestajanja njihovih staništa koja se onečišćuju, prekomjerno isušuju i pretvaraju u obradive površine. Među močvaricama najugroženije su vrste iz reda guščarica, Anseriformes, jer su najviše izložene lovu i vrlo osjetljive na uznemiravanje. Mnoge se od njih u vrijeme seobe zadržavaju na vlažnim staništima u Hrvatskoj, radi odmora i ishrane, dok druge redovito prezimljuju. Osnovna metoda rada dio je međunarodnoga projekta zimskoga prebrojavanja močvarica "Mid Winter Count" koje se kod nas organizirano provodi od 1987. godine. U desetogodišnjem razdoblju - od zime 1987. do 1996. u Hrvatskoj je zabilježeno 26 vrsta iz reda guščarica. Godišnje kod nas prezimljuje u prosjeku 42006 jedinki guščarica. Većina (96.75%) ih boravi na vlažnim staništima kontinentalnoga područja, dok se u primorskome području zadržava samo 3.25% zimske populacije tih ptica. Naša najznačajnija zimovališta za guščarice su Kopački rit, rijeka Drava u sjevernoj Hrvatskoj i Jelas polje. Zbog velikosrpske agresije bio je onemogućen pristup mnogim lokalitetima, pa je prebrojavanje nepotpuno od 1991. godine nadalje. U Hrvatskoj je tijekom zime najbrojnija populacija divlje patke, Anas platyrhynchos, (s prosječnim udjelom od 64.36% ukupnoga broja guščarica). Druga je po brojnosti guska glogovnjača, Anser fabalis (12.98%). Ostale su vrste zastupljene s manje od 10% u prosjeku. Tijekom 10 zima kod nas se znatno povećala brojnost zimske populacije crvenokljunoga labuda, Cygnus olor, i glavate patke, Aythya ferina. Drastično se smanjuje veličina zimske populacije guske glogovnjače, lisaste guske, Anser albifrons i divlje guske, Anser anser.

guščarice; Anseriformes; zimska fauna; ekologija; Hrvatska

nije evidentirano