hrvatski

Kompleks bivšeg augustinskog samostana u Rijeci

Od početka 13. stoljeća Rijekom vlada obitelj Devinaca i od tada možemo pratiti njezin ubrzani razvoj kao važnog trgovačkog središta, a sukladno tome i stvaranje novih urbanih elemenata. Devinci su se, došavši na ovo područje u vrijeme čestih venecijanskih napada, pljačkanja i razaranja, suočili s nužnošću ulaganja u sam grad pa su tako ostali poznati kao obnovitelji i poticatelji napretka, graditeljstva i umjetnosti. Smatra se da je Hugo II. Devinski 1315. godine utemeljio crkvu i samostan augustinaca u Rijeci te da su daljnje radove i dovršetak istoga nastavili njegovi nasljednici. Od Devinaca je Rijeku naslijedila obitelj Walsee koja je također nastavila darivati samostan i ponosno u njemu postavljati svoje nadgrobne ploče. Kompleks augustinskog samostana s crkvom sv. Jeronima, kapelama Bezgrešnog Začeća i Presvetog Trojstva te s klaustrom izvorno je gotičkih stilskih karakteristika, ali je tijekom povijesnih razaranja i velikih obnova izgubio neke od tih obilježja te je danas na sklopu moguće razaznati i renesansne i barokne slojeve. Ipak se smatra da većina današnjeg zdanja prati strukturu prvotnog kompleksa. Najveće promjene crkva je doživjela 1768. godine kada je produžena na zapadu i kada je provedena barokizacija pročelja, a kasnije dolaskom isusovaca i cijele unutrašnjosti. Izuzetno bogatstvo ovog kompleksa predstavlja čak šest monumentalnih baroknih oltara s pripadajućom skulpturom izuzetne kvalitete na čijoj su izradi sudjelovale ugledne kameno klesarske radionice obitelji Lazzarini, Michelazzi i Capovilla.

Rijeka; augustinci; dominikanci; samostan; crkva sv.Jeronima; grofovi Devinski; grofovi Walsee; Antonio Michelazzi; Giuseppe Dizian; Capovilla; Pasquale Lazzarini; Paolo Callalo

nije evidentirano