hrvatski

Komparativna analiza usluga za djecu – trendovi, akteri, inovacije

Rad je nastao u okviru FP7 projekta WILCO – Welfare Innovations at Local Levels in Favour of Cohesion. Unutar projekta istražuje se kako lokalna socijalna politika podupire i jača socijalnu koheziju, pri čemu su usluge za djecu jedno od tri područja politika koje se istražuju. Usluge za djecu u Hrvatskoj jedno je od malobrojnih rano decentraliziranih podsustava socijalne politike, a danas svjedočimo o velikim nejednakostima u pristupu uslugama i njihovoj kvaliteti te problemu održivosti sustava. U svijetlu trendova traganja za inovativnim rješenjima socijalnih problema i podmirenja socijalnih potreba, kao i promocije paradigme pluralizma u socijalnoj politici, ispituju se promjene i trendovi u Hrvatskoj i konkretno u gradu Zagrebu, tijekom posljednjih 10 godina. U radu se analiziraju trendovi u uslugama skrbi za djecu, kao uslugama lokalne socijalne politike. Na početku se daje pregled nacionalnog okvira politika skrbi za djecu, nakon čega se analiziraju lokalne politike i pokazatelji skrbi za djecu u Zagrebu. Razmatraju se potencijali socijalnih inovacija u ovom području, regulativa, trendovi kombinirane socijalne politike – značaj i politike prema privatnim uslugama, te vrijednosne orijentacije politike skrbi za djecu. Dobiveni nalazi stavljeni su u komparativni kontekst, u kojem se uz Hrvatsku razmatraju još Njemačka, Švedska i Španjolska, kao zemlje različitih socijalnih režima. Analiza se temelji na sekundarnim izvorima podataka (statistički pokazatelji, policy dokumenti, novinski članci) te na intervjuima sa stručnjacima. Razdoblje analize je od 2000. do 2011. godine. Usluge za djecu u gradu Zagrebu aktualno je javno-političko pitanje. Analiza skrbi za djecu u gradu Zagrebu ukazuje na više poteškoća: problem pristupa uslugama i nejednakosti pristupa na području grada, tj. neujednačenosti potražnje i ponude usluga, problem kvalitete usluga, te problema uopće održivosti sustava. Novije promjene i inicijative u ovom području tiču se prvenstveno cijena usluga. Ove inicijative označavaju prekid dosadašnjeg dugogodišnjeg, učvršćenog sustava usluga i cijena, uvodeći i promovirajući vrijednost socijalne pravde, ovdje koncipirane u svjetlu liberalnih načela. U aktualnim raspravama oko cijena usluga predškolske skrbi, prepoznaju se različiti društveni dionici, a značajnu ulogu imaju roditelji, predstavljeni preko organizacija civilnog društva. Prepoznaje se kako te organizacije i njihove zagovaračke aktivnosti predstavljaju nuklearne, gradske obitelji, s manjim brojem djece, bolje obrazovanih roditelja. U tom smislu, postavlja se pitanje u kojoj je mjeri civilno društvo i ovdje proizvedeni socijalni kapital u funkciji jačanja socijalne kohezije. U Zagrebu se u promatranom razdoblju pokazuje značajan rast privatnih (neprofitnih) usluga predškolske skrbi za djecu, što ukazuje na jačanje principa pluralizma i kombinirane socijalne politike, međutim takve usluge imaju prvenstveno suplementarnu funkciju.

skrb za djecu; socijalna kohezija; Hrvatska; Europa

nije evidentirano