hrvatski

Uvjeti skladištenja i tretiranja sjemena ratarskih kultura u Hrvatskoj

Proizvodnja sjemena ratarskih kultura najčešće je veća od samih potreba. Nakon prodajne sezone preostali dio sjemena čuva se kao zaliha. Razlog namjerno većoj proizvodnji sjemena je činjenica da su vremenski uvjeti u proizvodnoj godini značajni te povezani s urodom sjemena. Prema podacima iz literature na kakvoću sjemena tijekom skladištenja utječu: način i tip skladištenja, prisustvo štetnika u uskladištenoj robi i okolišu, sadržaj ulja u zrnu, oštećenosti zrna, dužini čuvanja sjemena, ambalaža, povoljan sadržaj vode u zrnu, djelovanje pesticida te temperatura i vlaga zraka u kojoj se sjeme skladišti. Istraživanjem su utvrđeni parametri proizvodnje sjemena ratarskih kultura u Hrvatskoj tijekom dorade, skladištenja, tretiranja sjemena i čuvanja sjemena nakon prodajne sezone. Dobiveni podaci pokazuju da je prosječno godišnja proizvodnja sjemena na oko 30.000 hektara s proizvodnjom oko 116.000 tona sjemena svih ratarskih kultura. Sjeme se skladišti uz dorade u silosima i podnim skladištima kapaciteta skladištenja oko 120.000 tona. Dorade sjemena opremljene su strojevima i opremom za manipulaciju sjemena ukupnog kapaciteta od oko 1.700 tona/dan. Na sjeme se u većini dorada nanosi veći broj komponenti (fungicid, ljepilo, nosač itd.), a prije stavljanja u promet kakvoća sjemena se ispituje u certificiranim sjemenskim laboratorijima.

(proizvodnja sjemena; uvjeti skladištenja; tretiranje sjemena)

nije evidentirano