hrvatski

Međunarodne razlike u razinama cijena: empirijska analiza

Međunarodne usporedbe pokazuju velike razlike u razinama cijena između različitih zemalja. Takvo stanje je u suprotnosti s temeljnim pretpostavkama zakona jednakih cijena, ili doktrine pariteta kupovne moći. Koji su čimbenici utjecali na pojavu takve situacije i zašto se Hrvatska u međunarodnim usporedbama pokazuje kao "skupa" zemlja? Svrha je ovog rada da odgovori na takva pitanja i to koristeći se podacima iz međunarodnih usporedbi nacionalnih razina cijena. Jednostavnom regresijskom analizom testirala se veza između nacionalne razine cijena i određenih ekonomskih karakteristika zemalja. Regresijska analiza bazirana je na uzorku sastavljenom od 39 zemalja (članice OECD-a i srednjoeuropske tranzicijske zemlje), a potom i na suženom uzorku od 15 tranzicijskih zemalja. Rezultati ukazuju da je realni BDP po stanovniku ključna varijabla koja objašnjava međunarodne razlike u razinama cijena, što je u skladu s mnogim ranijim empirijskim studijama. Prema rezultatima, oko 80 posto svih varijacija u nacionalnim razinama cijena u 39 zemalja mogu se objasniti razinom BDP-a po stanovniku i konstantom. Otvorenost i veličina gospodarstva pokazuju se kao varijable sa signifikantno negativnim učinkom na razinu cijena. Sužavanjem uzorka na skupinu tranzicijskih zemalja potvrđuje se značajnost utjecaja realnog dohotka na razinu cijena, iako on sada ima slabiji utjecaj, dok ostale varijable poput državne potrošnje, otvorenosti, veličine zemlje i stupnja ekonomske liberalizacije, imaju snažniji utjecaj nego u punom uzorku. Usporedba stvarne razine cijena i vrijednosti koje sugerira regresijska analiza omogućuje otkrivanje nekih čimbenika visoke razine cijena u Hrvatskoj. Uzimajući u obzir samo realni dohodak po stanovniku, stvarna razina cijena u Hrvatskoj je znatno viša od očekivanja baziranih na regresijskoj analizi. Rezultati drugih regresijskih specifikacija ukazuju da bi iznadprosječna državna potrošnja, visoki prihodi od turizma kao i malo domaće tržište mogli biti faktori koji su utjecali na podizanje razine cijena u Hrvatskoj. Postoje, naravno, mnoge druge determinante cijena koje nisu mogle biti obuhvaćene jednostavnom regresijskom analizom. Stoga ne možemo odbaciti mogući snažniji učinak nekih kratkoročnih čimbenika (priljev kapitala) ili nekih varijabli ekonomske politike (tečajni režim, politika liberalizacije).

razina cijena, konkurentnost, paritet kupovne moći

nije evidentirano