hrvatski

Interkulturalni kurikulum i određena obilježja hrvatske kulture

U se radu određuje pojam kultura, multikulturalizam, interkulturalizam, kurikulum, te ostali relevantni termini. Ukratko se elaboriraju osnovni elementi koji predstavljaju polazište za izradu hrvatskoga nacionalnog kurikuluma kao i za interkulturalne dimenzije kurikuluma. Potom se obrazlaže jedan od mogućih pristupa istraživanja kulturnih razlika - prema Hofstedeovom modelu. Podaci koji se koriste u radu dobiveni su u znanstveno-istraživačkom projekt „Interkulturalni kurikulum i obrazovanje na manjinskim jezicima“, voditelj projekta: prof. dr. sc. Neven Hrvatić, u razdoblju 2007. do 2012. godine. Cilj je rada bio definirati neke od bitnih odrednica (su)konstrukcije interkulturalnog kurikuluma određivanjem obilježja nacionalne kulture mladih. U projektu je korišten upitnik, modificirani Hofstedeov model, koji se sastoji od 109 čestica. Njegov se sadržaj odnosi na četiri dimenzije: hijerarhijsku distancu, muževnost/ženstvenost, individualizam/kolektivizam i kontrolu neizvjesnosti (anksioznost). Na osnovu istraživanja dolazi se do spoznaje o osnovnim obilježjima nacionalne kulture. U ispitivanju određenih obilježja hrvatske kulture upitnik je valjano ispunilo 1978 učenika i 272 profesora iz 27 srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Istraživanjem su se ispitali stavovi i vrijednosti srednjoškolaca i njihovih profesora o važnim pitanjima o životu, radu i društvu ; kakve su razlike u stavovima između učenika i profesora ; postoje li razlike u stavovima između učenika s obzirom na spol, dob i regionalnu pripadnost, te su se usporedili dobiveni rezultati učenika u ovom istraživanju s rezultatima učenika dobivenih istraživanjem u okviru projekta „Školski kurikulum i obilježja hrvatske nacionalne kulture“. Analizom određenih obilježja mladih/srednjoškolaca u Republici Hrvatskoj prema Hofstedeovim dimenzijama, dobili smo uvid u „prosječne tendencije“ njihovih stavova i vrijednosti. Prvi problem istraživanja ukazuje da kod mladih prevladavaju egalitarna uvjerenja (izražen srednji stupanj hijerarhijske distance), da su na granici između individualizma i kolektivizma, podjednako orijentirani prema vrijednostima definiranim u dimenziji muževnost/ženstvenost, te su na ljestvici srednjeg stupnja anksioznosti. Analizirajući drugi problem istraživanja, utvrdili smo da rezultati istraživanja nacionalne kulture ukazuju na bliske stavove učenika i profesora koji ih, kao pokazatelji određenih obilježja hrvatske nacionalne kulture, smještaju u srednje do nisku hijerarhijsku distancu. To podrazumijeva netoleriranje nejednakosti u društvu, podjednaku sklonost individualizmu i kolektivizmu, zatim srednjoškolce i njihove profesore s izraženim ženstvenim i podjednako muževno/ženstvenim osobinama te s izraženom srednjom kontrolom neizvjesnosti. Trećim problemom istraživanja koji se odnosio na utvrđivanje razlika s obzirom na spol učenika, najveća razlika iskazana je u dimenziji muževnost/ženstvenost, zatim u kontroli neizvjesnosti, hijerarhijskoj distanci i individualizmu. S obzirom na dob učenika nije utvrđena statistički značajna razlika. S obzirom na regiju iz koje učenici dolaze utvrđene su razlike u sve četiri dimenzije. Razlika u stavovima učenika u istraživanju provedenom 1998. godine i istraživanju provedenom 2010. godine, uočena je u dimenziji individualizam/kolektivizam. Temeljem teorijskih pristupa i rezultata istraživanja određenih obilježja hrvatske kulture, u radu se predlaže modifikacija Nacionalnog okvirnog kurikuluma u području interkulturalnog odgoja i obrazovanja.

kultura; identitet; interkulturalni identitet; interkulturalizam; kulturni pluralizam; kulturni relativizam; društvene vrijednosti; kurikulum; interkulturalni kurikulum; dimenzije kulture Geerta Hofstedea.

nije evidentirano