hrvatski

Predgovor

Samostanska redovnička zajednica franjevaca trećoredaca glagoljaša (Tertius Ordo Regularis S. Francisci) od svojih je početaka u liturgiji upotrebljavala staroslavenski jezik i pismo glagoljicu kojom su se koristili i u svakidašnjem životu. Izvornik rukopisa koji se objavljuje u ovoj knjizi čuva se u arhivu samostana franjevaca trećoredaca sv. Marije Magdalene u Portu u Dubašnici i svojim se sadržajem u cijelosti odnosi na njega. U portu Dubašnice, odnosno kasnije selu Porat, nekadašnjoj mletačkoj luci za izvoz drva nalazila se prije 1480. godine mala kapela uz koju se kasnije gradi samostan sv. Marije Magdalene franjevaca trećoredaca glagoljaša. Protokom stoljećâ u samostanu u Portu nastalo je i sačuvalo se dosta glagoljskih rukopisa koji su se isprva nalazili u samostanu, tj. samostanskom arhivu kada su izgubili svoju prvotnu zadaću, a danas se čuvaju u zasebnom arhivskom fondu u Arhivu Provincijalata franjevaca trećoredaca u Zagrebu, odnosno u Arhivu HAZU u Zagrebu i Biskupskom arhivu u Ljubljani, dok se za neke rukopise ne zna pouzdano gdje se nalaze. Od rukopisa na glagoljici koji potječu iz portanskog samostana ili s njime imaju veze ovo je prvi koji se objavljuje. Riječ je o Inventariju mostira svete Marije Magdalene na Portu – popisu imovine odnosno inventarnoj knjizi koja se vodila kurzivnom glagoljicom i, manjim dijelom, latinicom od 1734. do 1878. godine u samostanu sv. Marije Magdalene franjevaca trećoredaca u Portu. Takav je inventar jedinstvena knjiga unutar cjelokupnoga franjevačkog reda. Iz Inventara saznajemo kako su, gdje i od čega živjeli franjevci trećoreci u Portu: čime su se bavili, što su proizvodili, iz čega su molili i misili, što su i kako jeli, gdje su spavali. Naoko suhoparni podaci, nabrojeni jednolično za pojedinu godinu kada bi se popisivao inventar, pružaju bogatu građu za rekonstrukciju života samostanske zajednice. Zapisi su strukturirani po prostorima i područjima života i djelatnosti redovnika: crkva, sakristija, kuhinja, blagovaonica, konoba, samostan, ljetina, blago. Inventar se popisivao svakih nekoliko godina, kada bi bio izabran novi gvardijan, a koji je ujedno i obavljao popisivanje. Inventarij mostira svete Marije Magdalene na Portu, tj. Inventar samostana sv. Marije Magdalene u Portu na otoku Krku (1734. – 1878.) djelo je vrijedno za poznavanje povijesti redovničke zajednice franjevaca trećoredaca u Hrvatskoj, lokalne povijesti otoka Krka, ali i povijesti uopće, i to: crkvene, liturgijske, gospodarske, društvene. Nadalje, inventarna knjiga predstavlja zanimljivu građu za dijalektološka istraživanja jer zapisi, iako izrazno ograničeni (izrazi su naime ustaljeni i gotovo formulaični), pružaju autentičnu jezičnu sliku mjesnih govora (dakako, ne nužno samo dubašljanskih) 18. i 19. stoljeća bez primjesa nekoga književnog, umjetnog jezika.

glagoljski inventar; samostan sv. Marije Magdalene u Portu na otoku Krku; hrvatski franjevci trećoredci glagoljaši

Nakl. cjelina: Monumenta glagolitica Tertii ordinis regularis sancti Francisci in Croatia = Glagoljski spomenici Trećega franjevačkog reda u Hrvatskoj sv. 1 ISSN 1848-848X