hrvatski

Židovi u Koprivnici za Prvog svjetskog rata (1914.-1918.)

vrtlogu Prvog svjetskog rata (1914.-1918.) našli su se kao i svi ostali stanovnici i Židovi u Koprivnici. Na početku izbijanja rata Austrougarski Židovi (s time i Hrvatski) bili su patriotski usmjereni i dijelili su opći nacionalni zanos sa svim pripadnicima Monarhije, pa i u mobilizaciji (mobilizirano je u Monarhiji 350.000 Židova), da bi na kraju rata imali drugačiji stav jer su se raspadom AustroUgarske i oni kao zajednica podijelili među novostvorenim državama. Početkom Prvog svjetskog rata mnoge su djelatnosti unutar židovskih zajednica zamrle, prestao je izlaziti cionistički časopis „Židovska smotra“, brojna židovska društva prestala su djelovati, i tako je bilo skoro sve do 1917. i 1918. kada se ponovno pokreće židovsko glasilo „Židov“ i rad obnavljaju židovske organizacije. Židovska zajednica u Koprivnici je sudjelovala u austrougarskoj vojsci i u svjetskom ratu podnosila je sve napore kao i drugi građani, te su neki od njih zauzeli istaknute položaje u domobranstvu i austrougarskoj vojsci općenito. Iz Koprivnice stradalo je osam Židova, ali bilo ih je i dosta ranjeno. Koprivnička općina je jedna od rijetkih (uz zagrebačku) koja je svojim palim Židovima podignula spomenik u studenom 1934. godine. Za vrijeme rata židovske općine su u Hrvatskoj na razne načine nastojale su pomoći onima koji su stradali prikupljanjem raznih oblika pomoći, te je slično bilo i u Koprivnici. Završetkom rata kao i svi građani Hrvatske, Židovi u Koprivnici našli su se u problemima zbog nove političke situacije koja je uzrokovana stvaranjem nove države. Djelu Židova prijetio je izgon (zbog neimanja državljanstva/Zavičajnosti) te nerijetko su bili i mete antisemitskih ispada, posebice Zelenog kadra. U ovom predavanju biti će riječi o Židovima u Koprivnici za vrijeme Prvog svjetskog rata te kako su se ratne posljedice odrazile na židovsku zajednicu.

Prvi svjetski rat; Židovi; Koprivnica

nije evidentirano