hrvatski

Arterijska hipertenzija kao hitno stanje - klinički pristup, epidemiologija, etiologija i osnove terapijskog pristupa

Arterijska hipertenzija vodeći je pojedinačni uzrok ukupne, ali i kardiovaskularne smrtnosti. Ona je najsnažnije povezana s cerebrovaskularnom bolešću, dok ishemijska bolest srca zbog svoje visoke incidencije predstavlja ključnu poveznicu nereguliranog arterijskog tlaka i neželjenih kardiovaskularnih ishoda. Podatak da vrijednosti sistoličkog krvnog tlaka u rasponu od 140 do 159 mmHg i dijastoličkog od 90 – 99 mmHg, tj. arterijska hipertenzija 1. stupnja, uzrokuju čak 60 % ukupnog kardiovaskularnog pobola i smrtnosti naglašava potrebu za sveobuhvatnim dugoročnim pristupom ovoj tihoj i podmukloj bolesti. Akutni simptomatski poremećaji arterijskog tlaka, predmet su pak nužnog neodložnog liječenja zbog čega su od posebnog interesa upravo u rutinskoj praksi svake hitne medicinske službe. Ovi raznovrsni entiteti koji se često objedinjuju nazivom maligne ili akcelerantne arterijske hipertenzije, redom su progresivni i po život opasni, a obuhvaćaju dvije vodeće skupine manifestacija koje je važno razlikovati: hipertenzivne emergencije i urgencije. Kao što njihova klinička pojavnost definira žurnost i modalitete terapijskog zbrinjavanja, tako kompleksna i višeslojna etiologija donosi važne podatke za puno razumijevanje. Uz pregled kliničkih manifestacija, etiopatogenetskih načela i ključnih promjena koje se na ciljnim organima razvijaju u progresivnom slijedu pri izostanku ispravnog i pravodobnog terapijskog pristupa, te uz osvrt na posebne oblike kao što su eklampsija ili feokromocitom, ovaj pregledni prikaz donosi osnove liječenja koje u pravilu valja započeti već na mjestu kliničke prezentacije – redovito izvan zdravstvene ustanove.

arterijska hipertenzija; kardiovaskularne bolesti; hipertenzivna emergencija; hipertenzivna urgencija

nije evidentirano