hrvatski

Gospodarstvo

Gospodarski razvoj u hrvatskim krajevima 18. stoljeća razmatra se kroz osvrt na temeljne privredne grane – poljodjelstvo (najčešće zastupljena privredna grana), ribarstvo, obrte i početke manufakturne proizvodnje te pomorstvo i trgovinu. Ističe se da je trgovački i pomorski promet duž istočnog Jadrana u 18. stoljeću postigao je značajan napredak te su se rečene djelatnosti ubrajale u najisplativije privredne grane toga područja. Zahvaljujući tome gradska su naselja od Istre do Boke, nakon više stoljeća stagniranja, postigla pozitivan gospodarski pomak, najrječitije iskazan jačanjem materijalne kulture i općeg standardna tamošnjeg stanovništva. Istovremeno, seoska su područja (osobito ona u unutrašnjosti), gotovo izuzeta od radikalnijih reformnih zahvata, zadržala zastarjele metode poljoprivredne proizvodnje, što je – u konačnici – u negativnom smislu pridonosilo vrlo lošem materijalnom položaju seoskog stanovništva. U nekim segmentima slične razvojne tendencije bilježimo i u sjevernoj Hrvatskoj. I ondje je poljodjelska proizvodnja bila nerazvijena i zasnovana na zastarjelim tehnologijama, a seljaštvo je teško i sporo prihvaćalo reformne zahvate. Istodobno, dok su pojedine regije južne Hrvatske postizale prosperitet zasnovan na brodarstvu i trgovini, na hrvatskome sjeveru značajniji pomaci opažaju se tek u nekim obrtnim djelatnostima i počecima razvijenije posredničke trgovine. Tek će 19. stoljeće za sveukupno hrvatsko područje donijeti korjenite iskorake koji su vodili prema modernizaciji i drugačijem usmjerenju gospodarskoga razvoja.

gospodarski razvoj, poljoprivreda, obrti, pomorstvo, trgovina, hrvatska povijest, 18. stoljeće

nije evidentirano