Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Zagonetka osjeta boli - psihološka osnova (CROSBI ID 597375)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Ivanec, Dragutin Zagonetka osjeta boli - psihološka osnova // Tri lica psihologije - interdisciplinarnost savremene psihologije. 61. Sabor psihologa Srbije. Beograd: Društvo psihologa Republike Srpske, 2013. str. 10-10

Podaci o odgovornosti

Ivanec, Dragutin

hrvatski

Zagonetka osjeta boli - psihološka osnova

Osjet boli od presudne je važnosti za prilagodbu organizma u promjenjivoj okolini. On nas upozorava na nepovoljnu okolinu ili procese unutar organizma koji mogu biti vrlo štetni, i ukoliko zbog nekih (rijetkih) razloga taj sustav nije funkcionalan, kako nas u to poučavaju rijetki zabilježeni slučajevi, organizam ne može opstati. Doživljaj boli i najdominantniji je pojedinačni faktor koji nas motivira za posjet liječniku. Preko 70% odlazaka liječniku je motivirano pojavom boli. Medicina se, uz farmaceutsku industriju najviše bavi s boli, i to s dosta uspjeha. Međutim, osjet boli je primarno subjektivna kategorija, doživljaj, a to je područje psihologije. Nadalje, puno je primjera gdje osjet boli izostaje ili je neproporcionalan količini podraživanja, npr. ozljede u sportu koje postanu bolne tek kada intenzivna sportska aktivnost završi, ili ozljeđivanje u različitim religijskim obredima koje se čini potpuno bezbolnim. Smatra se da u takvim slučajevima izostanak osjeta boli ima svoje uzroke u psihološkim faktorima, odnosno da je posljedica integracije različitih psiholoških procesa, poput očekivanja, učenja, razine usmjeravanja pažnje ili emocionalnih stanja. U izlaganju će biti prikazane neke opće ali i specifične karakteristike osjeta i percepcije boli. Kratka usporedba boli i ostalih osjetno perceptivnih sustava temeljit će se na analizi različitih kontekstualnih utjecaja na osjete i percepciju. Svrha je podsjetiti na činjenicu da svi naši osjetno-perceptivni sustavi ne rade po načelu točne reprodukcije podražajnog sklopa, već je u najvećem broju svjesnih reakcija na vanjsko podraživanje na djelu, u najširem smislu rečeno, jednostavnija ili složenija interakcija između različitih osjetno perceptivnih sustava kao i njihova interakcija s višim kognitivnim procesima. Kod osjeta boli, razumijevanje važnosti takvih kontekstualnih utjecaja, odnosno utjecaja psiholoških faktora može biti osobito interesantno, jer potencijalna mogućnost promjene, odnosno smanjenja jačine boli psihološkim faktorima poželjna je i interesantna mogućnost, kako s teorijskog tako i s praktičnog stanovišta. U izlaganju će biti prikazani rezultati istraživanja o ulozi različitih psiholoških faktora u promjeni jačine doživljene boli: od distrakcije pažnje, stvaranja specifičnih i općih očekivanja, procesa učenja ali uzajamnog djelovanja tih faktora. Rezultati ukazuju i sugeriraju da pojedini psihološki i kontekstualni faktori, ali i njihova interakcija može dovesti do značajnih promjena u doživljaju boli, i što je važno spomenuti i do modulacije fizioloških procesa u osnovi nastanka osjeta boli. To sugerira da su promjene u doživljaju boli zbog djelovanja psiholoških varijabli realne. U tom smislu najviše je istraživan i ovdje prikazan placebo efekt, par exellence primjer psihološkog utjecaja u modulaciji osjetno perceptivnog sustava boli.

pain; placebo; očekivanje; učenje; analgezija

nije evidentirano

engleski

Puzzle of pain - psychological perspective

nije evidentirano

pain; pacebo; expectation; learning; analgesic

nije evidentirano

Podaci o prilogu

10-10.

2013.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Tri lica psihologije - interdisciplinarnost savremene psihologije. 61. Sabor psihologa Srbije

Beograd: Društvo psihologa Republike Srpske

978-86-89377-04-0

Podaci o skupu

61. Naučno stručni skup psiholga Srbije

ostalo

29.05.2013-01.06.2013

Donji Milanovac, Srbija

Povezanost rada

Psihologija