hrvatski

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u suvremenim uvjetima

Ukupno hrvatsko gospodarstvo, a time i poljoprivreda nalazi se danas u dobu procesa uobličavanja tzv. Novog poretka, globalne ekonomije, odnosno razvoja demokratizacije i tržišta. Istodobno, u Hrvatskoj je, kao i u nekim drugim zemljama u tranziciji, potrebito osigurati razvoj ekonomske nacionalne suverenosti. Radi toga je ovo doba, doba odlučnog otvaranja demokraciji i tržištu u Hrvatskoj prijelomni trenutak prvoredno za razvoj poljoprivrede kao važne komponente hrvatskog gospodarstva. Danas je rad na području poljoprivrede raznovrstan i mnogobrojan. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo osnovni je organizacijski oblik u poljoprivrednoj proizvodnji te je management u uvjetima tržišnog gospodarstva važna čimbenik poslovanja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. Management kao proces maksimalnog iskorištenja i uporabe raspoloživih resursa radi toga zahtijeva i u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima oblikovanje osnovnih funkcija: 1) planiranje ; 2)organiziranje ; 3)vođenje ; 4)upravljanje ljudskim resursima i 5)nadzor. Istodobno ekonomski razlozi prisiljavaju suvremenog poljoprivrednog gospodara na novo ponašanje i poglede. Sa sigurnošću može se reći da, danas nema proizvodnje, gdje primjena suvremenih načela organizacije i ekonomike uz tehniku i tehnologiju ne zauzima značajno mjesto. Zbog toga pitanje ekonomike proizvodnji i cjelokupnog gospodarstva postaje jedno od njegovih stožernih zanimanja. Da bi prodrla još i više luč gospodarske prosvjete o pitanjima gospodarske uprava i u naša obiteljska (seljačka) gospodarstva nužno je razjasniti i pribaviti više novih znanja o gospodarskom imanju, organizaciji gospodarstva, načelima gospodarenja i vođenju gospodarstva. Kako bi gospodarstvo moglo jasno definirati ciljeve razvoja, kao putokaza poduzetničkih aktivnosti nužno je na razini države osigurati dobro organizirane institucionalne strukture (MPŠ, Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu i drugo) koje će jasno ustanoviti strateške prioritete te sukladno s hrvatskom razvojnom strategijom za poljoprivredu oblikovati i provoditi mjere u cilju promjene agrarne strukture, financiranja sela i poljoprivrede, trgovinske i cjenovne politike, službe za pružanje usluga poljoprivrednicima i socijalno-ekonomski položaj poljoprivrede. Istodobno, tržišno usmjerena OPG trebalo bi temeljito redefinirati i korjenito preoblikovati proizvodni program, sve organizacijske, tehničko-tehnološke, te ostale poslovne procese s ciljem postizanja drastičnih poboljšanja ključnih parametara poslovanja (troškova, kvalitete i drugo). Jedan od bitnih razloga za to jest dinamično okruženje u kojem danas, a u budućnosti još i više djeluje OPG. Prilagodbu je radi toga potrebno obaviti pridržavajući se, sažeto, tri pravila: promjene postaju stalne, kupci postaju glavni, konkurencija se povećava. U poljoprivrednoj proizvodnji sa starom strukturom nije više moguće na osnovu zastarjele koncepcije i sustava gospodarenja odgovoriti novim uvjetima tržišnog gospodarstva. U tom prilagođavanju valja se osloboditi iluzije da se tek neznatnim promjenama i uz tradicionalni način proizvodnje odnosno sustav gospodarenja te uz stalnu potporu i brigu državnih institucija (poglavito u dijelu otkupa i subvencija) može odgovoriti novim uvjetima tržišnog gospodarstva.

obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo; management; tržište; poduzetništvo

nije evidentirano