hrvatski

Utjecaj nagiba i biljnog pokrova na eroziju tla vodom u Baškom polju

Od davnina je mali čovjek, težak, u Dalmaciji zauzimao i oduzimao ovom kraškom podneblju kamen po kamen, gradeći prizide, suhozide (ili kako god ih nazivali) kako bi dobio maleni komadić obradivog tla. Povijesne turbulencije, napose pojave filoksere u Europi, dovele su do ekspanzije vinogradarstva u priobalnom djelu Republike Hrvatske, što je dovelo do mnogobrojnih remek djela kamena, čovjeka i znoja a koja su i danas vidljiva. Do unatrag petnaest godina, mahom zbog iseljavanja i emigracije seoskog stanovništva u gradove i prekooceanske zemlje mnogi su maslinici i vinogradi zarasli, prepušteni prirodi i čovjekovom zaboravu. Današnja poljoprivredna mehanizacija i znanstvena saznanja iz širokog kruga djelatnosti (agronoma, šumara, hidrotehničara, geologa, građevinara) omogućila je proširenje proizvodnog prostora u pravcu koji onaj isti težak teško da je mogao zamisliti. Danas je „kamen“ moguće privesti proizvodnom prostoru, ali uz dužno poštovanje i vrednovanje rada naših starih od davnina. Jedan način da se sačuva one malo tla u tom području je bila izgradnja terasa. Erozija tla ovisi prvenstveno o nagibu, količini i intenzitetu padalina, osobinama tla (tekstura, dubina, skeletnost i kamenitost), pojavi i intenzitetu pokrovnosti i slično. Tolerantni gubitak tla erozijom za istraživano područje kreće se od 5 do 7 t/ha/god. Na tlima istraživanog područja stupanj rizika od erozije kreće se od malih do katastrofalnih vrijednosti. Potencijalna i stvarna erozija tla izračunata je za istraživana tla pri nagibu od 3, 6 i 9% te pri duljini padine od 25, 50, 75 i 100 metara. Na svim istraživanim tipovima tala utvrđena je značajna potencijalna erozija. Slijedom ovakvih rezultata na ovom tipu tla neophodno je i što urgentnije provesti potrebne mjere zaštite tla kao što su primjerice zatravljivanje međurednog prostora, konturna obrada ili provesti terasiranje u istom smjeru kao najradikalniju protuerozijske mjeru. Najbitniji je zahvat zaustaviti vodu prije no što ona počne uzrokovati eroziju tla. Pokazatelji na koje se može utjecati u sprječavanju erozije su pokazatelji C i P, koji se odnose na izbor biljnog pokrova te konzervacijske zahvate. Obzirom na rezultate istraživanja donijeti su zaključci kako se na proizvodnom prostoru u Baškom polju (što je vidljivo i iz priloženih slika) nije u potpunosti vodilo računa o primjerenim mjerama zaštite od erozije. Preporuča se revizija prvotnog plana podizanja trajnog nasada i usporedba sa trenutnim stanjem. Konturna obrada (djelomično) i međuredno zatravljivanje (samoniklo bilje) za ovaj nasad nisu dovoljne protuerozijske mjere. Kao najradikalniji zahvat preporuča se terasiranje iako je to na već podignutom trajnom nasadu teško izvedivo. Kanali za zaustavljanje površinskog otjecanja (u ljetnim mjesecima akumulirana voda može poslužiti za navodnjavanje) nisu održavani, i/ili nisu adekvatno smješteni u prostoru s obzirom da je kroz sam nasad vidljiv slivni tok voda. Problematika erozije i održivost prirodnih resursa zahtjeva multidisciplinarni pristup. Brojni čimbenici utječu na konkretne zahvate u pojedinom proizvodnom prostoru. U prvom planu su materijalne mogućnosti investitora te njegova opremljenost poljoprivrednom mehanizacijom i gospodarska opravdanost pojedinog zahvata. No najvažnije je znanje i stručnost pri podizanju trajnog nasada u ovakvom proizvodnom prostoru koji zahtjeva iznimnu pažnju i htjenje da napravimo nešto za one što dolaze iza nas. Ono što ostaje iza nas će govoriti o nama.

erozija; nagib; vegetacijski pokrov; terase

nije evidentirano