hrvatski

Migracijske poveznice južnoistarskih sela Medulina, Vrčevana, Pomera, Premanture i Vintijana s Pulom

S obzirom da je južna Istra bilo područje na kojem je državna vlast Mletačke Republike provodila intentivnu kolonizaciju, a postojala su i samoinicijativna dolaženja, sve je jači i postojaniji bio hrvatski etnički element i to posebice na seoskom dijelu, gdje je čitavo vrijeme i bio dominantan. Podaci iz mnogobrojnih arhivskih vrela XVI.- XIX. stoljeća nedvojbeno pokazuju da se uz starosjediteljska uočavaju i nova doseljenička prezimena, koja su u većini slučajeva bila hrvatska. Takvo obilježje ovog područja u svojim djelima opisuju i dva znamenita istraživača iz XVII. stoljeća, biskup Giacomo Filippo Tomasini (1595. ‒ 1655.) i liječnik Prospero Petronio (1608. ‒ 1688.) . No, i analiza prezimena doseljenika iz ovih pet južnoistarskih sela u Pulu, koja nalazimo u matičnim knjigama, u potpunosti potvrđuje ovakav zaključak. Većina prezimena je hrvatskog ili južnoslavenskog podrijetla, a susrećemo i dosta venetskih i furlanskih, odnosno uopće talijanskih. Podrobnije proučavanje doseljenika iz pet južnoistarskih sela razjasnilo je pitanja vezana za njihova imena, prezimena i nadimke, višestruke migracije, spominjenje crkava i župa, zanimanja, posebne podatke o etničkoj pripadnosti, blizance, nezakonitu djecu, osobe s tjelesnim manama, posthumno rođenu djecu, duljinu života, bolesti, iznenadne i nagle smrti, ubojstva i smaknuća, neobične smrti, smrti u dječjoj dobi, smrti izvan vlastite kuće, besplatne ukope te niz drugih interesantnih tema. Naposljetku valja istaknuti činjenicu da su migracijski kontakti žitelja navedenih sela s Pulom bili intenzivni i kontinuirani, pa njihova analiza predstavlja interesantan i sadržajno bogat historiografski doprinos, a prošlost južne Istre i Pule svakako osvjetljava s dosad slabo poznatog stajališta.

Medulin, migracije, Pula, novi vijek

nije evidentirano