hrvatski

Prognoziranje točaka obrata u kretanju inozemne turističke potražnje za Republikom Hrvatskom

Ova doktorska disertacija predstavlja detaljan opis tijeka i rezultata istraživanja inozemne turističke potražnje za Republikom Hrvatskom u svrhu identifikacije navješćujućih pokazatelja, odnosno kreiranja modela za prognoziranje točaka obrata u njezinom kretanju. U tu je svrhu prvo napravljen opsežan pregled literature na temu teorijskog i empirijsko istraživanja determinanti i prognoziranja turističke potražnje sa ciljem utvrđivanja iskustava domaćih i inozemnih autora u prognoziranju kretanja turističke potražnje te identifikacije uobičajene prakse u prognoziranju točaka obrata. Točke obrata predstavljaju trenutke kada neka gospodarska aktivnost prelazi iz faze ekspanzije u fazu kontrakcije i obrnuto. Budući da točke obrata valja promatrati u kontekstu gospodarskih ciklusa, da bi pokušaj njihovog prognoziranja putem navješćujućih pokazatelja bio opravdan, prvotno je bilo potrebno dokazati postojanje ciklusa u kretanju inozemne turističke potražnje za Republikom Hrvatskom. Taj je problem uspješno riješen uporabom metode spektralne analize, kojom su u kretanju inozemne turističke potražnje gospodarstva Hrvatske detektirani ciklusi rasta u trajanju od pet do sedam godina. Navješćujući pokazatelji predstavljaju gospodarske pokazatelje koji imaju sposobnost navješćivanja budućeg kretanja neke gospodarske aktivnosti. Navješćujuće se pokazatelje nastojalo identificirati među determinantama inozemne turističke potražnje za Republikom Hrvatskom, koje se odnose kako na samu Hrvatsku, tako i na zemlje porijekla turista te konkurentske zemlje. Pored toga, navješćujuće pokazatelje se također nastojalo identificirati među determinantama koje predstavljaju izvanredne događaje poput ratova, terorističkih napada te geopolitičkih kriza. Navješćujući su pokazatelji identificirani uporabom dviju metoda, metode Grangerove uzročnosti te metode testiranja značajnosti point-biserijskog koeficijenta korelacije. Temeljem tri različita uzorka podataka, uzorka godišnjih, uzorka kvartalnih i uzorka mjesečnih podataka, identificirane su tri različite skupine navješćujućih pokazatelja na osnovu kojih su potom kreirana tri različita prognostička modela, godišnji, kvartalni i mjesečni kompozitni indeks. Prognostički modeli su kreirani standardnim metodama multivarijatnog modeliranja kompozitnih indeksa. Prognostička sposobnost kompozitnih indeksa je potom ispitana unutar uzoraka te testirana izvan uzoraka na kojima su indeksi sintetizirani. Temeljem sastavnica prognostički najpreciznijeg, godišnjeg kompozitnog indeksa, na kraju su izvedeni određeni zaključci, odnosno nekoliko značajnih spoznaja, koje bi mogle potaknuti daljnje rasprave o stvarnim karakteristikama inozemne turističke potražnje gospodarstva Hrvatske i ulozi Hrvatske u europskim turističkim tokovima.

turistička potražnja; ciklusi rasta; navješćujući pokazatelji; kompozitni indeks

nije evidentirano