hrvatski

Društvena i demografska struktura Kotora u 18. stoljeću

Povijesna demografija je znanstvena disciplina kojoj je cilj rasvijetliti demografsku sliku prošlosti te podrobnim iščitavanjem podataka i stvaranjem statističkih uzoraka objasniti uzroke i posljedice koji utječu na izgled te slike. U okvirima te povijesne discipline i same povijesne znanosti u ovoj radnji prikazuju se temeljne odrednice vezane uz demografska i društvena kretanja u Kotoru u 18. stoljeću. Okosnicu istraživanja čine matične knjige rođenih, umrlih i vjenčanih kotorske župe sv. Tripuna. Uz njih su korišteni i drugi arhivski izvori (iz kotorskog, zadarskog i mletačkog arhiva) kojima su se dodatno rasvijetlila i povezala demografska istraživanja i društveni kontekst razvoja. U gotovo 400 godina mletačke vladavine istočnom obalom Jadrana Kotor je kao glavni grad mletačkih posjeda južno od Dubrovnika okupljenih u pokrajinu Mletačku Albaniju bilježio razvoj istovjetan drugim priobalnim gradovima Istre i Dalmacije, a osim njegove političke, upravne i administrativne uloge, grad se tijekom stoljeća afirmirao i kao snažno vojno i strateško središte. Sukladno izrečenom, osnovna hipoteza rada pretpostavlja pripadnost Kotora mletačko-sredozemnom političkom, društvenom i kulturnom okružju te sukladno tome istovjetnost i/ili sličnost demografskih i društvenih razvojnih procesa s drugim istočnojadranskim gradovima mletačke stečevine. Pri tome su u obzir uzete i mnoge specifičnosti povijesnog razvoja uvjetovane inim razlozima (poput geostrateškog položaja, odnosa sa zaleđem, različitim intenzitetima utjecaja i interesa središnjih vlasti). Kako bi se dinamika demografskih kretanja stanovništva kontekstualizirala, navedeni rezultati uspoređuju se sa sličnim istraživanjima provedenim na primjerima drugih istočnojadranskih gradova (Pula, Poreč, Dubrovnik), manjih mjesta i otoka (Komin, Murter), kao i sa demografskim istraživanjima gradova i naselja na području sjeverne Hrvatske (Gradec, Križevci, Varaždin, Brod, župa Brdovec). Upravo se kroz navedenu komparaciju prikazuju opća demografska kretanja u Kotoru – od ukupnog broja rođenih/krštenih, vjenčanih i preminulih, sezonskih varijacija istih do brojnih drugih tema raščlanjenih poglavito temeljem metode rekonstrukcije obitelji. Također, analizira se i utjecaj ratnih godina (1714. – 1718.) i godina gladi na demografska kretanja. Osim demografskih tema, pozornost je posvećena i društvenim segmentima koje omogućuje analiza matičnih upisa. To se u prvom redu odnosi na profesionalnu djelatnost i zanimanja, promatrana poglavito kroz prizmu društvenih, obiteljskih i poslovnih prožimanja stanovnika. Pojedine društvene i profesionalne skupiune upravo su ženidbama i mrežom kumstava gradile i potvrđivale svoj položaj unutar vlastite zajednice, ali i na široj društvenoj gradskoj pozornici. Naposljetku, obrada tisuće matičnih upisa u prvi je plan iznjedrila jednu od temeljnih karakteristika Kotora u 18. stoljeću – izrazitu mobilnost stanovništva. Promatraju se useljenički migracijski areali, poglavito s naglaskom na profesionalnu djelatnost useljenika te na njihovu rodnu strukturu. Unutar posljednje dvije teme do izražaja su – brojnošću, raznovrsnošću te društvenim interakcijama – u prvi plan došli vojnici, što je još jedna potvrda izrazito vojnog karaktera grada.

Kotor; Boka kotorska; Mletačka Republika; rani novi vijek; 18. stoljeće; povijesna demografija; društvena povijest; vojna povijest; migracije

nije evidentirano