hrvatski

Petar Vrgoč: "Morfologija vještičjih metli na alepskom boru (Pinus halepensis Mill.), mogućnost njihovog vegetativnog razmnožavanja i upotreba u urbanom šumarstvu"

Istraživane su dvije vještičje metle u krošnjama dvaju različitih stabala alepskog bora (Pinus halepensis Mill.). Jedno se stablo nalazi na Hvaru, a drugo u Crikvenici. Kompaktnija krošnja vještičjih metli je uslijed povečanog broja izbojaka u njihovim pršljenima u odnosu na normalne dijelove krošnje stabla, na kojem se nalazi vještičja metla. Hvarska vještičja metla ima uvijek po 3 izbojka u pršljenu, a u normalnom dijelu krošnje samo po 1 izbojak. Crikvenička vještičja metla je manje kompaktna, ali ima najčešće po 4 izbojka u pršljenu, a u normalnom dijelu krošnje po 3 izbojka u pršljenu. Većoj gustoći hvarske vještičje metle doprinosi pojava kraćih, postranih izbojaka prisutnih na dugim izbojcima koji su duži od izbojaka normalnog dijela krošnje, a kraći od izbojaka crikveničke vještičje metle. Vještičja metla s Hvara najčešće ima po 3 postrana izbojka, a normalni dio krošnje nema postrane izbojke. Crikveničko stablo, u krošnji vještičje metle i u normalnom dijelu krošnje najčešće nema postranih izbojaka, te nema razlike u dužini izbojaka vještičje metle i normalnog dijela krošnje. Hvarska vještičja metla ima značajno duže iglice crikveničke. Značajne su razlike još u češerima, sjemenu i klijancima. Češeri normalnih dijelova krošnji su duži, deblji i većih omjera dužine i debljine nego češeri vještičjih metli. Sjeme obiju istraživanih vještičjih metli je znatno manjih dužina i širina od sjemena normalnih dijelova krošnji u oba slučaja. Klijanci iz vještičje metle imaju manji broj kotiledona, a razlike u broju kotiledona između klijanaca iz normalnih dijelova krošnji nema. Potomstvo vještičjih metli ima povećanu fenotipsku varijabilnost u obje skupine potomstva vještičjih metli, a i prema potomstvu s normalnih dijelova krošnji. Iz sjemena obiju vještičjih metli razvile su se biljke gustoga rasta (45 s Hvara i 98 iz Crikvenice) i biljke koje su u prosjeku nešto niže od normalnih biljaka i koje su nazvane biljkama koje su nalik na normalne (36 s Hvara i 92 iz Crikvenice). Visina biljaka nalik normalnima, intermedijarna je visini normalnih i visini biljaka gustoga rasta. Normalne biljke iz sjemena normalnih krošnji razlikuju se od biljaka gustoga rasta iz sjemena pripadnih vještičjih metli u visini i gustoći krošnje. Cluster analizom, po visini, broju grana i najvećem razmaku grana, izdvojeno je 11 grupa među hvarskim potomstvom i 10 grupa među crikveničkim potomstvom. Prve četiri grupe s Hvara i prve tri iz Crikvenice sadržavale su samo najniže primjerke gustog rasta uzgojene iz sjemena vještičjih metli. Slijedeće tri grupe, po visini i gustoći krošnje, u oba slučaja sadržavale su primjerke nalik normalnim, a posljednje 4 grupe sadržavale su samo primjerke iz normalnog dijela krošnje. Vještičje metle i njihovo potomstvo su izvor varijabilnosti koja je pogodna za proizvodnju formi od kojih se mogu selekcionirati kandidati za nove kultivare u urbanom šumarstvu. Uspješnim cijepljenjem (19 do 28 %) obiju vještičjih metli uzgojene su ramete biljaka kompaktnog rasta koje mogu biti korištene za sadnju u urbanim nasadima. Zimske reznice s trogodišnjeg potomstva selekcioniranog za kandidate novih kultivara, zakorjenjivale su se uspješno od 38 do 73 %. Za kandidate novih kultivara izlučeno je u trogodišnjem potomstvu vještičjih metli 12 biljaka različitih habitusa: procumbens, pyramidalis, ovalis, globosus, i divaricatus.

Pinus halepensis Mill.; alepski bor; vještičje metle; morfologija; vegetativno razmnožavanje; generativno razmnožavanje; urbano šumarstvo

nije evidentirano