hrvatski

Peradarstvo Republike Hrvatske – stanje i perspektive

Peradarska proizvodnja je značajna grana stočarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj. U radu se prikazuju specifičnosti razvoja peradarske proizvodnje (mesa i jaja) od 2006. do 2011. godine, uvoz, izvoz, kao i bilanca potrošnje mesa peradi. Ukupan broj svih vrsta peradi u 2006. godini bio je 10, 087 mil. kljunova, ali je do 2011. godine smanjen na 9, 523 mil. kljunova, odnosno 5, 6%. U ukupnom fondu svih vrsta peradi, kokoši sudjeluju s 82, 75%, pure 11, 93%, patke 3, 37%, guske 0, 77%, a ostala perad s 1, 18%. Prirast peradi smanjen je za 21%, a proizvodnja jaja za 18, 2%. Izračunati su trendovi proizvodnje mesa i prirasta peradi, kao i proizvodnje jaja za analizirano razdoblje. Prikazani su konvencionalni i alternativni sustavi proizvodnje u peradarstvu. Posebno je istaknut značaj proizvoda peradi u ljudskoj prehrani te sastav nutrijenata u mesu i jajima. Važni nutricini (funkcionalni sastojci) na koje se stavlja naglasak u radu su n -3 PUFA, karnozin i lutein. Na sastav i sadržaj masnih kiselina u mesu i jajima može se utjecati sastavom obroka za perad tj. uključivanjem biljnih i animalnih ulja u obrok. Karnozin je dipeptid, a obogaćivanje mesa ovim funkcionalnim sastojkom može se postići dodavanjem β-alanina i histidina u hranu za piliće. U radu se ističe antioksidativno djelovanje karnozina u živom tkivu i mesu jer se karnozin danas izučava kao „antiageing“ čimbenik. Selen kao mikroelement pokazuje bolju učinkovitist u organskom, nego anorganskom obliku pri deponiranju u mesu, žumanjku i bjelanjku. Meso i jaja peradi mogu se koristiti za proizvodnju funkcionalnih namirnica. U radu također se opisuju autohtone pasmine peradi kao što su zagorski puran i kokoš hrvatica. Na kraju se anticipiraju mogućnosti daljnjeg razvoja peradarske proizvodnje u našoj zemlji.

perad ; brojnost ; meso ; jaja ; autohtone pasmine ; funkcionalni sastojci

nije evidentirano