hrvatski

Imunokastracija kod prasadi

Kastracija je postupak koji se primjenjuje na muškim životinjama s ciljem ostvarivanja boljeg prirasta tijekom razdoblja tova te mogućnosti kontrole ponašanje životinja. Jedan od glavnih razloga primjene kirurške kastracije je sprječavanje nastanka nerastovskog mirisa. Nerastovsko svojstvo nepoželjan je miris mesa koji se javlja uslijed nakupljanja skatola i andosterona u masnom tkivu. Koncentracije ovih hormona moguće je smanjiti i promjenom hranidbe životinja. Nedostaci kirurške kastracije su slabija hranidbena učinkovitost, nakupljanje masnog tkiva, te smanjenje dobrobiti životinja. To je razlog donošenja odluke Europske Unije za zabranom i prestankom provođenja kirurškog načina kastracije nerastova. Danas se veća pažnja pridaje dobrobiti životinja, te je u skladu s time razvijeno nekoliko metoda koje mogu zamijeniti postupak kirurške kastracije. To su lokalno uništavanje tkiva testisa kemijskim tvarima, down-regulacija hipotalamusno-hipofizne veze i imunokastracija. Imunokastracija se temelji na poticanju imunološkog sustava na lučenje protutijela koja inhibiraju djelovanje GnRH. Komercijalna primjena imunokastracije započinje 1998. godine na farmama u Australiji i Novom Zelandu. Vakcinacija je usmjerena protiv gonadotropnih oslobađajućih hormona, a provodi se u dva tretmana. Istovremeno dolazi do smanjivanja količine hormona u organizmu, prvenstveno folikulostimulacijskog (FS) i luteinizirajućeg hormona (LH). IMPROVAC je cjepivo čije je korištenje odobreno 2009. godine u zemljama Europske Unije. Posljedice aplikacije preparata su smanjivanje koncentracije andosterona, broja spermija i reproduktivnih organa. Istraživanja koja su provođena o utjecaju imunokastracije odnosila su se na svojstva rasta svinja i suzbijanje mirisa mesa po nerastu, a manje se pratio utjecaj na svojstva trupa i kvalitetu mesa.

kastracija ; imunokastracija ; dobrobit svinja ; nerastovski miris

nije evidentirano