hrvatski

Hrvatska prehrambena industrija nakon ulaska u EU – stanje, izazovi i perspektive

Stanje u prehrambenoj industriji Republike Hrvatske nije zadovoljavajuće. Razlozi su višestruki. Jedan od najvažnijih je sigurno dugogodišnji neprimjeren odnos prema prerađivačkoj prehrambenoj industriji kroz izostanak većeg stupnja valorizacije kroz finalizaciju poljoprivrednih proizvoda i odgovarajuću organizaciju plasmana na sve izbirljivijem tržištu i u sve naglašenijim uvjetima sveopće globalizacije. Najuspješnija domaća prehrambena prerađivačka industrija je ona koja se oslanja na uvozne sirovine i poluprerađevine. U nekim slučajevima je uvoz i nužan. Negativni trend bi se trebao promijeniti u korist domaćih (hrvatskih) poljoprivrednih proizvođača sirovina (biljnog i animalnog podrijetla) prije svega kroz veću podršku onih institucija koje bilo da neposredno upravljaju ili indirektno utječu na politiku i odlučivanje događanja u tom sektoru. Zadnjih godina ima pokušaja, od strane nekih prerađivača da se podignu nasade, npr. voća ili povećaju površine za uzgoj povrća, i/ili izgrade ili prošire prerađivačke i skladišne kapacitete, za preradu sirovina u odgovarajuće proizvode. Ono što prerađivačku prehrambenu industriju najviše koči su bolja organizacija proizvodnje odgovarajućih poljoprivrednih kultura i njihova prerada, zatim marginaliziranje sektora prerade, zastarjela tehnologija, i vrlo slabi razvoj proizvoda više/visoke dodane vrijednosti. Ulaskom u EU, situacija bi se trebala popraviti ako svi koji rade u ovom sektoru iskoriste mogućnosti, koje pružaju EU fondovi, te kroz proizvodnju cijelog niza prehrambenih proizvoda namijenjenih velikom broju različitih grupa potrošača, s npr. posebnim potrebama. Ne bi trebalo zanemariti proizvodnju poluprerađevina i/ili proizvoda (dodataka/aditiva) koji su sastavni dio velikog broja prehrambenih proizvoda.

prehrambena industrija Republike Hrvatske; prehrambeni proizvodi; poljoprivredni proizvodi

nije evidentirano