hrvatski

Višeznačna uloga poljoprivrede i gospodarenja tlom u Hrvatskoj

Dramatični razvitak čovječanstva na pragu novoga milenija se nastavlja. Nezaustavljivo povećanje svjetske populacije kao jedna od posljedica napretka i veće kakvoće življenja podrazumjeva dakako i potrebu za sve više hrane. Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina svi gospodarski napori i cilj znanosti bio je usmjeren povećanju poljoprivredne proizvodnje. Devedesetih je zabrinutost o "sigurnosti" prehrane i kakvoći hrane ustupila mjesto "održivosti" ekosustava i ruralnog prostora, što je rezultiralo pristupom koji danas poznajemo pod terminom "Održiva poljoprivreda i ruralni razvitak" (Sustainable Agriculture and Rural Development - SARD). Cilj toga pristupa je održivi razvitak (poljoprivrede, ribarstva i šumarstva) koji će očuvati tlo, vodu, biljne i životinjske genetske resurse, koristeći prikladne tehnološke postupke u uzgoju bilja i životinja, kako bi se izbjegao negativan utjecaj na okoliš u cjelini. Prema svemu sudeći, prvo desetljeće XXI st. obilježit će novi koncept razvitka poljoprivrede, promoviran u Maastrichtu 1999. god. na konferenciji pod naslovom "Višeznačna uloga poljoprivrede i tla" (Multifunctional Character of Agriculture and Land - MFCAL). Konkretne, gospodarski i ekološki prihvatljive mjere i zahvate u uzgoju bilja i stoke, kao preduvjet provedbe toga koncepta u različitim agroekološkim uvjetima tek treba osmisliti. Dakle, i nas, znanstvene i stručne djelatnike sa znanstvenog polja agronomija u Hrvatskoj čeka ta složena zadaća. Uvažavajući temeljni cilj poljoprivrede - osiguranje dovoljne količine hrane odgovarajuće kakvoće za pučanstvo neke države, ovaj koncept drži da se ne smiju zanemariti niti drugi, ekonomski i socijalni ciljevi, te ciljevi održivog gospodarenja okolišem. Prema ovom konceptu, sve veća pozornost pridaje se upravo neproizvodnim ulogama poljoprivrede i tla. Što to za nas znači? Hrvatsku poljoprivredu treba promatrati i planirati kao djelatnost koja je, primjerice u izravnoj vezi s gustoćom naseljenosti pojedinih dijelova Hrvatske. Treba je promatrati kao djelatnost koja riješava socijalna pitanja i pitanja zaposlenosti. Važno je zatim socijalno pitanje prosječne starosti članova seljačkih gospodarstava, pitanje veličine posjeda, što opet utječe na mogućnosti optimalnog korištenja tla kao uvjetno obnovljivog prirodnog resursa. Način korištenja tla izravno utječe na izgled ruralnog krajobraza, mogućnost razvitka turizma u ruralnim područjima i dr. "Višeznačna uloga poljoprivrede i gospodarenja tlom" u Hrvatskoj nije dovoljno naglašena, niti vrednovana, a koncept "višeznačnosti uloge poljoprivrede i tla" treba uvažavati prema različitosti prirodnih uvjeta za poljoprivredu i druge djelatnosti (turizam, rekreacija, sportski ribolov, lovni turizam, golf tereni, itd.) u pojedinim dijelovima Hrvatske. Na pragu novoga milenija naša poljoprivredna znanost nalazi se pred zadaćom iscrpne raščlambe svih, brojnih aspekata "višeznačne uloge poljoprivrede i tla" u različitim agroekološkim i gospodarskim uvjetima, odnosno poljoprivrednim regijama. Sukladno s tim uvjetima potrebito je kreirati socijalno, gospodarski i ekološki prihvatljive i održive zahvate u poljoprivredi i gospodarenju tlom.

višeznačna uloga poljoprivrede i tla; MFCAL

nije evidentirano