hrvatski

Utjecaj produktivnosti rada na regionalnu konkurentnost u Europskoj uniji

Postati i ostati konkurentan danas je zadatak država, regija, lokalnih jedinica i poduzeća unatoč pojedinim neslaganjima oko toga je li konkurentnost opravdano definirana. Iz brojnih pitanja koja se javljaju u okviru teorije konkurentnosti, proizlazi potreba definiranja i mjerenja regionalne konkurentnosti. U radu se prije svega analiziraju različiti istraživački pristupi u analizi konkurentnosti kako bi se utvrdio teorijski okvir daljnjeg istraživanja. Nakon jasnog definiranja pojma regionalne konkurentnosti, regije kao subjekta, regionalizacije u EU i RH, pojašnjeni su pokazatelji, modeli i metode mjerenja te se na temelju jednog od modela, piramide regionalne konkurentnosti, provodi daljnje istraživanje. U cilju utvrđivanja temeljnih odrednica regionalne konkurentnosti NUTS 2 regija u EU i RH provedena je multivarijatna analiza te su izdvojeni sljedeći tipovi regija: «konkurentne regije s daljnjim potencijalom rasta», «regije s potencijalom jačanja konkurentnosti radne snage» i «konkurentne regije s ostvarenim potencijalom rasta». Regije novih država članica EU i regije u okviru cilja konvergencija pokazale su se kao one koje svoje napore moraju znatno više usmjeravati na jačanje konkurentnosti. Hrvatske regije svrstane su u različite tipove regija što potvrđuje heterogenost regionalne gospodarske strukture. Nadalje, istraživanje se usmjerava na analizu jedne od temeljnih odrednica regionalne konkurentnosti, produktivnosti rada. Kompariraju se različiti pokazatelji tržišta rada, razina obrazovanja radne snage, produktivnost rada, ali i jedinični troškovi rada slijedom čega rezultati upućuju na značajne regionalne razlike na svim promatranim područjima. Primjenom ekonometrijske analize (analizom vremenskog presjeka i panel analizom) procijenjen je utjecaj produktivnosti rada, zaposlenosti, razine obrazovanja radne snage i jediničnih troškova rada na regionalnu konkurentnost. Rezultati ekonometrijske analize ukazuju na pozitivan i najznačajniji utjecaj produktivnosti rada na regionalnu konkurentnost u EU i RH (u odnosu na ostale promatrane odrednice) u statičkim modelima i dinamičkom modelu na uzorku hrvatskih županija te na najznačajniji utjecaj zaposlenosti u dinamičkim panel modelima za EU i RH NUTS 2 regije. Razlike među regijama prema razini razvijenosti, konkurentnosti, pripadnosti državama članicama, kao i između regija čije su temeljne odrednice konkurentnosti jedinični troškovi rada i ostalih regija također značajno utječu na konkurentnost europskih regionalnih gospodarstava. U koordiniranom, komplementarnom djelovanju regionalne i ostalih politika može se pronaći odgovor kako potaknuti jačanje konkurentnosti promatranih NUTS regija.

regionalna konkurentnost; NUTS; regionalne razlike; produktivnost rada

nije evidentirano