hrvatski

Aktivnosti usmjerene na očuvanje zdravlja školske djece

U razdoblju u kojem djeca intenzivno rastu i sazrijevaju postoji mnogo rizika za zdravlje i to je razdoblje kritično ne samo zbog tih rizika već zbog neizravnih mogućih utjecaja mladalačkih potencijalnih štetnih navika. Roditelji, škola, obitelji, zdravstvene službe i zajednica suočavaju se s kroničnim bolestima, nepravilnim prehrambenim navikama, nedostatkom tjelesne aktivnosti i mnogim drugim problemima. Život se sastoji od niza raznih postupaka i navika, koje čovjek upotrebljava u svom radu i odnosu prema okolini. Naravno, svi ti postupci i navike nisu u skladu s zdravljem. Neke navike i postupci mogu biti i štetni. Zdraviji način življenja stečen u djetinjstvu i mladosti i njegova dobrobit sezat će i u odraslu dob te pripomoći očuvanju kvalitete života kao i sprečavanju danas najčešćih kroničnih bolesti – bolesti srca i krvnih žila. Rizici koji mogu pridonijeti razvitku takvih bolesti su nepravilna prehrana, nedostatak tjelesne aktivnosti, sjedilački način života, povećana tjelesna težina, pušenje. Prilike za zdravu prehranu i tjelesnu aktivnost ograničene su socijalnim, ekonomskim, kulturnim čimbenicima koji utječu na dostupnost i pristup zdravoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti. Glavna je zadaća zdravstvenog odgoja da čovjek uskladi svoj način života, da mu svakodnevne navike ne ugrožavaju zdravlje, već da te navike budu u najvećoj mjeri usmjerene na očuvanje i unapređenje zdravlja. Škola ima velike mogućnosti zdravstvenog odgoja stanovništva, jer školu pohađaju sva djeca u dobi kada su vrlo podložna utjecaju zdravstvenog odgoja. Odgoj i izobrazba učenika zadaće su škole, pa se zdravstveni odgoj uklapa u njezinu osnovnu djelatnost. Najveći utjecaj na razvoj zdravih navika školske djece imaju roditelji, ali i utjecaj škole je vrlo bitan na oblikovanje djetetove osobnosti i usvajanje zdravih navika i dobrih navika ponašanja.

aktivnosti; zdravstveni odgoj; očuvanje zdravlja; školska djeca

nije evidentirano