hrvatski

Definiranje područja i potencijal razvoja socijalnog poduzetništva hrvatske u komparativnom kontekstu

Socijalno poduzetništvo i socijalna ekonomija u protekla tri desetljeća se kontinuirano razvijaju na globalnoj razini, kako u razvijenim zemljama, tako i u zemljama u razvoju. Socijalno poduzetništvo predstavlja kišobran termin za velik raspon inovativnih i dinamičnih internacionalnih praksi i diskursa u socijalnom i ekološkom području. Za neke je paradigma socijalnog poduzetništva panaceja rješavanju problema tržišnih neuspjeha, dok je za druge manifestacija dodatne ekspanzije i dominacije poslovnih modela u svim aspektima modernog života. Mogućnost za djelovanje socijalnih poduzeća postoji u mnogobrojnim sektorima, kao što zdravstvene, socijalne i obrazovne usluge, usluge skrbi o djeci i starijima, usluge vezane uz slobodno vrijeme, promet, proizvodnja i prodaje hrane i očuvanje okoliša. Važnost socijalne ekonomije i poduzetništva varira od zemlje do zemlje. Udio radno aktivne populacije involvirane u područje socijalnog poduzetništva puno je viši u razvijenim zemljama nego u tranzicijskim i zemljama u razvoju. Na području Europe socijalno poduzetništvo je u procesu ekspanzije, stvara veliki broj poslova i otvara mogućnosti za gospodarski i društveni razvoj, o čemu svjedoči i brojka od 9 milijuna zaposlenih u sferi socijalnog poduzetništva. Socijalno poduzetništvo još nije dobilo pravu mogućnost u Hrvatskoj, postoje određeni primjeri dobre prakse i pokušaji organizacija civilnog društva prema razvoju socijalnog poduzetništva u suradnji ostalim relevantnim dionicima. No zasad su značajniji rezultati razvoja sektora socijalnog poduzetništva izostali iako se socijalno poduzetništvo po prvi put djelomice spominje u strateškom dokumentu Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva.

socijalno poduzetništvo; društvene promjene; prepreke u socijalnom poduzetništvu

nije evidentirano