Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Nasilje u obitelji kod psihijatrijskih bolesnika/ica (CROSBI ID 598884)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Arbanas, Goran Nasilje u obitelji kod psihijatrijskih bolesnika/ica // Psihološki aspekti suvremene obitelji, braka i partnerstva : knjiga sažetaka / Brajša Žganec, Andreja ; Lopižić, Josip ; Penezić, Zvjezdan (ur.). Zagreb: Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2012. str. 95-95

Podaci o odgovornosti

Arbanas, Goran

hrvatski

Nasilje u obitelji kod psihijatrijskih bolesnika/ica

Odnos nasilja u obitelji i psihijatrijskih bolesnika i bolesnica je mnogoznačan, budući da se psihijatrijski bolesnici i bolesnice javljaju češće nego opća populacija i kao žrtve i kao počinitelji obiteljskog nasilja. Gledajući psihijatrijske bolesnice (daleko češće nego bolesnici) kao žrtve obiteljskog nasilja, odnos je složen i ide u oba smjera, tj. psihijatrijska bolest predstavlja čimbenik rizika za nasilje u obitelji, a samo nasilje može dovesti do pojave psihijatrijske bolesti ili poremećaja. Dakle, psihijatrijske bolesnice pod većim su rizikom od nasilja u obitelji, a posebno je zanimljiva činjenica da su ove bolesnice posebno pod rizikom da ih zlostavljaju ne samo suprug (koji je najčešći zlostavljač), već i druge osobe u obitelji (oba spola!), vjerojatno zbog stigme duševne bolesti, tj. stava velikog dijela populacije da su osobe koje boluju od duševne bolesti na neki način manje vrijedne, same krive za svoju bolest i slično. Nasilje u obitelji može za posljedicu imati pojavu duševnog poremećaja. Djeca koja dožive nasilje u obitelji pod povećanim su rizikom od obolijevanja od afektivnih poremećaja, te poremećaja ličnosti kasnije u životu. Odrasle osobe koje dožive nasilje u obitelji mogu razviti depresivni poremećaj, posttraumatski stresni poremećaj, poremećaj prilagodbe, seksualne poremećaje kao posljedicu doživljenog nasilja. Duševna bolest može biti i čimbenik koji otežava prijavljivanje zlostavljanja i prekidanje dugotrajnog zlostavljanja, zbog samih simptoma bolesti (npr. kod osobe koja ima depresiju) ili simptoma poremećaja ličnosti (npr. ovisna ili anksiozna struktura ličnosti). S druge strane, osobe oboljele od ovisnosti o alkoholu, kao i osobe s antisocijalnim poremećajem ličnosti, čine velik udio u populaciji zlostavljača. Iz upravo opisanog proizlazi da svaki sustavni postupak koji je usmjeren protiv nasilja u obitelji mora uključiti i pravilno prepoznavanje i liječenje duševnih bolesti i poremećaja (i na strani žrtve i na strani zlostavljača).

nasilje u obitelji; duševna bolest; depresija

nije evidentirano

engleski

Family abuse in psychiatric patients

nije evidentirano

family abuse; mental illness; depression

nije evidentirano

Podaci o prilogu

95-95.

2012.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Psihološki aspekti suvremene obitelji, braka i partnerstva : knjiga sažetaka

Brajša Žganec, Andreja ; Lopižić, Josip ; Penezić, Zvjezdan

Zagreb: Hrvatsko psihološko društvo (HPD)

978-953-55079-1-8

Podaci o skupu

20. Godišnja konferencija hrvatskih psihologa

predavanje

07.11.2012-10.11.2012

Dubrovnik, Hrvatska

Povezanost rada

Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita