Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Demografija Ernestinova od naseljavanja do kraja Prvoga svjetskog rata (CROSBI ID 194571)

Prilog u časopisu | pregledni rad (znanstveni)

Njari, Denis Demografija Ernestinova od naseljavanja do kraja Prvoga svjetskog rata // Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice ..., 19 (2012), 1; 259-271

Podaci o odgovornosti

Njari, Denis

hrvatski

Demografija Ernestinova od naseljavanja do kraja Prvoga svjetskog rata

Rad na temelju podataka iz matičnih knjiga, katastarskih knjiga i objavljenih izvora analizira demografski razvoj naselja Ernestinovo nedaleko od Osijeka. Ernestinovo su osnovali njemački kolonisti 1865. godine, a u radu se donose osnovni podatci o osnutku naselja, popis prvih kolonista te svih kućevlasnika 1897. godine. Rad ukazuje i na osnovne uzroke demografskih oscilacija, posebice povećanoga mortaliteta u prvim godinama nakon osnutka, a u nastavku se analiza prvih pola stoljeća povijesti naselja, do raspada Austro-Ugarske Monarhije. Kolonisti koji su osnovali Ernestinovo 1865. godine neposredno po doseljenju doživjeli su u prvih nekoliko godina života u novostvorenom naselju iznimne poteškoće. Poslije prvih četiriju razočaravajuće slabih (u poljoprivrednom smislu) i sušnih godina 1870. godine dogodila se poplava koja je u potpunosti onemogućila poljoprivredne radove i normalan život tijekom sljedeće dvije godine, a usto je i uništila i novoizgrađene kuće. Zatim je, kada se poplava povukla, izbila epidemija kolere, pa je tijekom 1873. godine preminulo 44 mještana odnosno 10% ukupne tadašnje populacije. Sve te nesreće pogodile su i investitore – veleposjednike koji su potaknuli kolonizaciju Ernestinova te su točno deset godina od osnutka Ernestinova ostali bez vlastitoga posjeda na području toga naselja. Ipak, za mještane se ta okolnost u konačnici pokazala pozitivnom budući da su sami otkupili dio obradivih površina (na otplatu). Do raspada Austro-Ugarske Monarhije svi su mještani otplatili svoje dugove, a Ernestinovo je postalo jedno od najrazvijenijih i ekonomski najbolje pozicioniranih naselja osječkoga kotara. Razlozi tomu dijelom su ležali i u dobroj prometnoj povezanosti, cestom i željeznicom, s obližnjim Osijekom i nedalekim Vinkovcima. Promatrajući nacionalnu i demografsku strukturu, naselje je kao katoličko i njemačko bilo vrlo homogeno. Do kraja proučavanoga razdoblja demografska tranzicija nije bila provedena te se broj rođenih kretao između 20 i 30 godišnje u trećoj četvrtini devetnaestoga stoljeća do između 30 i 40 godišnje u posljednjoj četvrtini devetnaestoga stoljeća. Broj vjenčanja uglavnom se kretao između 5 i 10 godišnje, a broj umrlih u pravilu između 10 i 25 preminulih mještana godišnje.

Ernestinovo; Ernestinenhof; matične knjige; povijesna demografija

nije evidentirano

engleski

Demography of Ernestinovo (Ernestinenhof) from colonization until the end of the World War I

nije evidentirano

Ernestinovo; Ernestinenhof; registers; historical demography

nije evidentirano

Podaci o izdanju

19 (1)

2012.

259-271

objavljeno

1331-7172

Povezanost rada

Povezane osobe



Povijest