hrvatski

Ekofeminizam - novi identitet žene

Iako je žensko pitanje utemeljeno kao političko pitanje još prije nekoliko desetljeća razvitkom feminizma novoga vala ili neofeminizma, koji je doveo do promjena pristupa u cijelom nizu društvenih pitanja, tek su s pojavom ekološkog pokreta i postavljanjem zelenih pitanja kao političkih pitanja ženska pitanja kao i ekološka pitanja dobila novu važnost u ekofeminističkim strujama. Ekofeminizam obuhvaća različite pristupe, od liberalnih do ekocentričkih ekofeminizama. U raspravama između ekofeminističkih i feminističkih pozicija, sudjeluju i drugi intrinzični ekološki pristupi, od kojih je najznačajnija struja dubinske ekologije, s kojom su ekofeminističke orijentacije nerijetko u nesuglasju. Bez obzira, međutim, na izvjesna neslaganja unutar pojedinih ekofeminističkih pristupa, od kojih su neki nekorisni ili čak štetni za (eko)feminizam, kao i na sukobe s dubinskom ekologijom, s gledišta socijalne ekologije važno je uzimati u obzir i uvažavati sva ta (eko)feministička stajališta, jer nas ona upućuju na to da se moramo pomaknuti iza krivog dualizma onoga modela mišljenja koji karakterizira Zapadnu socijalnu i filozofsku tradiciju, a prema kojem su žene inferiorne muškarcima, priroda inferiorna kulturi, emocije inferiorne razumu i tijelo umu, pod uvjetom da želimo postići ekološki skladan život, integrirajući prirodu s kulturom u organsku ekokulturnu cjelinu.

androcentrizam; antropocentrizam; bioregionalizam; dubinska ekologija; ekocentrički ekofeminizam; ekofeminizam; feminizam; identitet gospodara; liberalni feminizam; neofeminizam; specijecizam; spol; spolni identitet; spolne uloge

nije evidentirano