hrvatski

Pozitivni i negativni učinci primjene antibiotika u konzerviranju hrane

Sve češće konzumiranje hrane koja sadrži kemijske konzervanse povećalo je zabrinutost potrošača koji sve više zahtijevaju da proizvedena hrana ima što prirodniji okus i boju te da rok trajanja omogućuje razuman period skladištenja prije konzumiranja. Na navedene je zahtjeve potrošača prehrambeno procesno inženjerstvo odgovorilo primjenom novih metoda procesiranja hrane koje su omogućile proizvodnju minimalno procesirane hrane, kao što su visoki hidrostatski tlak, pulsno električno polje, pulsirajuće svjetlo te biokonzerviranje primjenom mikroorganizama i/ ili njihovih metabolita, osobito bakteriocina. Nizin je jedini komercijalno korišten bakteriocin i dodan je u Europsku listu prehrambenih aditiva pod brojem E234. Koristi se u više od 50 zemalja u posljednjih više od 60 godina. Drugi bakteriocini poput lakticina 3147, lakticina 481 i leukocina A pokazuju potencijal za primjenu u prirodnom konzerviranju namirnica i u svrhu poboljšanja okusa i arome proizvoda. U današnje vrijeme upotreba antibiotika je vrlo raširena zbog ekonomskih interesa proizvođača hrane. Posljedica je pojava ostataka antibakterijskih tvari u namirnicama koji naposljetku mogu imati nepovoljno djelovanje na ljudsko zdravlje, tehnološka svojstva i kakvoću mesa i mlijeka te mesnih i mliječnih proizvoda. Zbog tih razloga kontrola antibiotika ili njihovih tragova u namirnicama potrebna je kao jedna od temeljnih odrednica javnog zdravstva u službi očuvanja zdravlja ljudi. U laboratorijima Europske Unije redovito se kontroliraju ostaci antibiotika u namirnicama životinjskog porijekla s ciljem zaštite zdravlja potrošača.

antibiotici; konzerviranje hrane

nije evidentirano