hrvatski

Viri illustri ordinis fratrum minorum capuccinorum na slikama u kapucinskome samostanu i crkvi Presvetoga Trojstva u Varaždinu

Vrijedan prilog istraživanju i poznavanju kapucinske ikonografije i hagiografije čini zbirka slika kapucinskoga samostana i crkve Presvetoga Trojstva u Varaždinu. Osim oltarne slike Viđenja Sv. Feliksa Kantalicijskoga (XVIII./XIX. st.), prvoga kanoniziranoga kapucinskoga sveca (1712.), u bočnoj kapeli samostanske (danas župne) crkve, prikaze kapucinskih svetaca i blaženika nalazimo i u ciklusu slika u samostanskoj blagovaonici. U njemu se uz svete utemeljitelje franjevačkoga reda i uzore franjevaštva – sv. Franju Asiškoga, sv. Antuna Padovanskoga i sv. Bonaventuru – kao njihovi nasljedovatelji i primjeri kapucinske svetosti ističu sv. Fidelije iz Sigmaringena, prvomučenik Propagandae fidei, sv. Lovro Brindiški, crkveni naučitelj i najzaslužnija osoba za početno širenje kapucinskoga reda Srednjom Europom, bl. Anđeo iz Acrija, propovjednik i pučki misionar, te bl. Bernard iz Offide, pučki apostol. Spomenutim prikazima virorum illustrium ordinis fratrum minorum capuccinorum pridružuju se slike Mučeništva sv. Fidelija iz Sigmaringena (Blasius Grueber, sredina XVIII. st.), Sv. Lovre Brindiškoga (XVIII. st./ XIX. st.) i Sv. Josipa Leoneškoga (XVIII. st.) smještene u hodniku samostanskoga klaustra. Čašćenjem vlastitih poslijetridentskih svetaca i blaženika, kapucini su u Varaždinu, u koji dolaze 1699. godine, uspjeli osigurati svoju prepoznatljivost među drugim poslijetridentskim redovima, te potvrditi vlastiti redovnički i vizualni identitet. Vezanost za novo područje na koje dolaze, kapucini, pak, iskazuju odabirom pastoralno jasno čitljivih simbola poput vedute Varaždina na oltarnoj slici Sv. Franjo Asiški i Bogorodica sa svecima zavjetuju Varaždin Presvetom Trojstvu (Ioannes Georgius Zirky, oko 1700.), nekada na glavnom oltaru, danas u molitvenom koru kapucinske crkve u Varaždinu. Veduta Varaždina prenosi se kao središnji motiv i na ikonografsko rješenje nove slike s glavnoga oltara varaždinske kapucinske crkve, Sv. Franjo Asiški i Bogorodica zavjetuju grad Varaždin Presvetom Trojstvu (Joseph August Stark, 1833.), a isticanjem kapucinske crkve i samostana u prikazu krajolika na spomenutoj slici Viđenja sv. Feliksa Kantalicijskoga, prikazana vizija svetca smješta se u domaći kontekst poprimajući uvjerljivi, mjesni značaj. Kao važan dio slikarske baštine Varaždina, spomenuta djela zaslužuju detaljniju likovnu i ikonografsku analizu, koja je uz pronalaženje mogućih likovnih predložaka i istraživanja podrijetla narudžbe glavni istraživački cilj ovoga rada.

kapucini ; kapucinska svetačka ikonografija ; portreti svetaca ; grafički predlošci ; Varaždin

nije evidentirano