hrvatski

Vjerski život njemačkog stanovništva u južnoj Baranji krajem 18. stoljeća

U radu se, na osnovu podataka iz zapisa kanonskih vizitacija Pečuške biskupije iz 1782. godine te tzv. Széchényjevoga popisa, odnosno popisa kotara Branjih Vrh iz 1785. godine, analiziraju neke od sastavnica vjerskoga života njemačkoga stanovništva u južnoj Baranji potkraj 18. stoljeća. Kratak pregled osnovnih demografskih pokazatelja ukazao je na činjenicu da su Nijemci nastanjivali nešto manje od polovice južnobaranjskih naselja i činili oko trećine ukupnoga stanovništva, pri čemu je pet naselja bilo nastanjeno isključivo Nijemcima (Podravlje, Tvrđavica, Čeminac, Kozarac i Petlovac). Budući da je prema vjeroispovijesti njemačko stanovništvo bilo gotovo isključivo katoličko, na različite je načine bilo uključeno u vjerski život Katoličke crkve pa se u radu ukratko prikazuju materijalne prilike u kojima je Crkva djelovala, utvrđuje stanje sakralnih objekata kao i obveze vjernika u svrhu uzdržavanja crkava i vjerskih službenika. Nadalje, kako bi se utvrdilo stanje vjere među njemačkim katoličkim stanovništvo, pozornost je posvećena vjerskim obvezama vezanim uz sudjelovanje u vjerskom životu zajednice, kao što su redovito pohađanje nedjeljnih i blagdanskih misa, obavljanje uskršnje ispovijedi, poštivanje nedjelje i svetkovina uzdržavanjem od rada i neprimjerenog slavlja, pridržavanje crkvenih zapovijedi te uopće ponašanje u skladu s kršćanskim moralom. Pokazalo se da je pobožnost njemačkog stanovništva od strane župnika uglavnom bila ocijenjena vrlo visoko, a i svjetovne su ih vlasti isticale kao pozitivan primjer u smislu suzdržavanja od prekomjernih i neumjerenih gozbi, mada se upravo njemačko stanovništvo pokazalo osobito upornim u slavljenju svojih mjesnih blagdana, zabranjenih od strane svjetovnih vlasti.

njemačko stanovništvo; vjerski život; južna Baranja; 18. stoljeće

nije evidentirano