hrvatski

Osobna imena njemačkog stanovništva u južnoj Baranji krajem 18. stoljeća (1790.-1799.)

Na temelju antroponimijske građe sačuvane u matičnim knjigama krštenih župa Luč, Čeminac i Darda za naselja Petlovac, Čeminac, Kozarac i Tvrđavica, ona južnobaranjska naselja koja su bila naseljena isključivo njemačkim katoličim stanovništvom, provedena je analiza osobnih imena za razdoblje od početka 1790. do kraja 1799. godine. Analiza matičnih knjiga dovela je do utvrđivanja fonda osobnih imena koja su potkraj 18. stoljeća bila dodjeljivana novorođenoj djeci prilikom krštenja kao i neke od uobičajenih načina na koje su imena bila odabirana. Gotovo su sva imena kršćanske provenijencije, a zabilježena su u latinskoj inačici te kao takva ne bi mogla poslužiti kao materijal za utvrđivanje etničke pripadnosti njihovih nositelja (koju, međutim, utvrđuju drugi podaci i drugi povijesni izvori), niti se na osnovu njih može doći do njihove moguće uporabne inačice. Zasebno su analizirana muška i ženska osobna imena, a među njima su uočene tek manje razlike. Najuočljivija je razlika po pitanju uopće izražene imenske entropije koja je ipak izraženija među ženskim imenima, a i broj različitih ženskih imena manji je u odnosu na muška. Također, ženskoj su djeci puno češće dodjeljivana dva imena, ali je istodobno broj ženskih imenskih kombinacija nešto manji od muških. S obzirom na njemačko podrijetlo stanovnika uočljivo je da su češća muška imena germanskog podrijetla dok su od ženskih zabilježena samo dva. Običaj dodjeljivanja imena prema krsnim kumovima bio je najrašireniji način odabira i za dječake i za djevojčice, ali su djevojčice nešto češće dobijale ime prema majci nego dječaci prema ocu.

osobna imena; matična knjiga krštenih; njemačko stanovništvo; južna Baranja; 18. stoljeće

nije evidentirano