hrvatski

Europski vidici u istraživanjima Marije Pantelić

Hrvatski glagoljski misali i brevijari, nastali na susretištu kršćanskoga Istoka i Zapada, sačinjavali su temeljni znanstveni interes Marije Pantelić. Budući da u njima ima mnogo istočnih i zapadnih elemenata, Marija Pantelić istraživala ih je na liturgijskoj, povijesnoj, jezičnoj, književnoj, tematološkoj, tekstološkoj, paleografskoj, ikonografskoj, umjetničkoj i kronološkoj razini. Uspoređivanje hrvatskih glagoljskih rukopisa i njihovih fragmenata sa starijim i / ili istovremenim staroslavenskim, latinskim, grčkim i ćirilskim izvorima predstavljalo je njezin najvažniji metodološki model. Stoga je analizirala strukturne elemente, jezične arhaizme, tematske slojeve, sanktoreme, kalendar i liturgijsko podrijetlo hrvatskih glagoljskih tekstova u odnosu na slične europske pisane spomenike. Utvrdila je sličnosti i razlike hrvatskih glagoljskih rukopisa s latinskim liturgijskim tekstovima prije i poslije franjevačke reforme u trinaestom stoljeću. Otkrivši istočne i zapadne utjecaje, upozorila je na neke posebnosti dotad poznate samo u hrvatskim glagoljskim spomenicima. Istraživši elemente bizantske himnologije, ukazala je na potrebu proučavanja liturgijskoga pjevanja u hrvatskim glagoljskim kodeksima. Osim filološke analize hrvatskih glagoljskih rukopisa, proučavala je ikonografiju, umjetnički stil i i povijesno podrijetlo njihovih iluminacija, smještajući ih u šire kulturno i povijesno europsko okružje.

Marija Pantelić; znanstvena istraživanja; hrvatski glagoljski misali i brevijari; zapadni elementi; istočni elementi

nije evidentirano