hrvatski

Emisije CO2 iz obradivog poljoprivrednog tla

Održiva poljoprivreda podrazumijeva uspješno gospodarenje poljoprivrednim resursima kako bi se udovoljilo sve većim ljudskim potrebama za hranom, vlaknima i energijom, ali uz istodobno održavanje kvalitete okoliša i zaštitu prirodnih resursa. Središnje mjesto u zaštiti pripada upravo tlu kao važnom segmentu poljoprivrednog ekosustava. Ukupna količina ugljika u tlu na globalnoj razini gotovo je tri puta veća od one u nadzemnoj biomasi. Terestička sekvestracija ugljika proces je kojim agronomska i šumarska praksa mogu utjecati na uklanjanje ugljika iz atmosfere. Sekvestracija usporava brzinu klimatskih promjena povećanjem količine uskladištenog ugljika u biljnom materijalu i tlu, održavanjem postojećih količina ugljika u biljnom materijalu i tlu, i smanjenjem emisija stakleničkih plinova: ugljikovog (IV) oksida, metana i dušikovog (I) oksida iz tla. Pravilnim gospodarenjem poljoprivrednim tlom (obrada, gnojidba, navodnjavanje, …) može se presudno utjecati na emisiju CO2 iz tla. U RH najveći doprinos u emisiji stakleničkih plinova prema sektorima imaju energetika i poljoprivreda. Tako npr. prema Izvješću o stanju okoliša RH (2007) i podacima Agencije za zaštitu okoliša, poljoprivreda kao sektor doprinijela je sa 12, 1 % u emisiji stakleničkih plinova u 2004. g. što nije zanemarivo. Zbog nedostatka istraživanja i vlastitih nacionalnih podataka, a vezanih za tematiku disanja tla (CO2 emisiju ili fluks) u realnim agroklimatskim uvjetima provodi se istraživanje u Zapadnoj Panonskoj poljoprivrednoj podregiji RH, na rubu granice s Parkom prirode Lonjsko polje. U vegetacijskoj 2012. g. utvrđen je utjecaj mineralne gnojidbe (N+P+K) na emisiju CO2 iz tla tijekom uzgoja ozime pšenice (sjetva/žetva=05.11.11./11.07.12.). Pokus je postavljen još 1996. g. s ciljem utvrđivanja utjecaja gnojidbe dušikom na prinos ratarskih kultura, te kvalitetu podzemne i površinske vode (prvenstveno NO3-). Istraživanje je 2011. g. prošireno i na praćenje utjecaja na atmosferu (emisija CO2). Pokus se sastoji od 10 tretmana (svaki u 4 ponavljanja) koji se razlikuju u primijenjenim dozama dušika (od 0 do 300 kg/ha), ukupna veličina pokusa je gotovo 4, 5 ha, tip tla je drenirani Pseudoglej ravničarski distrični, dok prosječna nadmorska visina pokusa iznosi 97, 2 m. Područje je karakteristično za umjerenu kontinentalnu klimu sa srednjom godišnjom temperaturom od 10, 7 °C i srednjom godišnjom količinom oborine od 865 mm. Od listopada 2011. do studenog 2012. provedeno je 10 mjerenja. Srednje godišnje vrijednosti CO2-C fluksa kretale su se od 9, 8 kg/ha×dan određenih na varijanti br. X (crni ugar-obrada bez sjetve) do 31, 4 kg/ha×dan zabilježenih na varijanti br. V sa primijenjenih 200 kg N/ha.

ozima pšenica; gnojidba; CO2 fluks; disanje tla

nije evidentirano