hrvatski

Louis Leger (1843. – 1923.) u ranijim kroatističkim istraživanjima

Paleokroatistička istraživanja 19. i 20. stoljeća nisu samo bila privlačna hrvatskim, odnosno slavenskim učenjacima, već su u njima svoje znanstvene putokaze nalazili i zapadnoeuropski akademski krugovi, čija istraživanja snažnije apostrofiraju civilizacijsku važnost Slavena u kulturološkom europskom ozračju. Pionirski paleoslavistički znanstveni doprinosi 19. stoljeća otvaraju nova vrata europske medievistike koja će se do danas ostvarivati kroz raznovrsna multinacionalna i interdisciplinarna istraživanja, učvrstivši tako poziciju srednjovjekovlja kao iznimne i atraktivne znanstvene discipline 20. stoljeća. U kontekstu najranijih filoloških slavističkih promišljanja izvan slavenskih zemalja pojavljuje se Louis Leger (1843.–1923.), francuski filolog, slavist širokih razmjera i dragi prijatelj Vatroslava Jagića (1838.–1923.). Paleoslavistička, a potom i paleokroatistička Legerova istraživanja na francuskom tlu do danas su ostala jedinstvena, kako po problematiziranju onovremenih aktualnih i atraktivnih slavističkih povijesnoknjiževnih tema tako i po zadiranju u najdublje, potpuno nepoznate filološke pore slavenstva.

Jagić, Glagolitic, slavistika, kroatistika, paleoslavistika

nije evidentirano