hrvatski

Holistički pristup kronično bolesnom djetetu

Procjenjuje se da će u sljedećem stoljeću u razvijenim društvima kronično bolesno dijete biti najveći zdravstveni problem. Iako nema točne definicije što se podrazumijeva pod tim terminom, prema američkim autorima, to je ono dijete koje je 3 mjeseca godišnje bolesno od neke bolesti, ili je zbog nje bilo u bolnici više od jednog mjeseca u jednoj godini. Prema američkoj literaturi, kad se agregiraju sve kronične bolesti u djetinjstvu, onda se predmnijeva da 10-15% djece imaju neku od kroničnih bolesti, a od kojih samo 10% imaju vrlo ozbiljne manifestacije, što iznosi 1-2% od ukupne populacije djece. Kronično bolesno dijete provodi samo jedan dio vremena u bolnici prilikom dijagnostike bolesti ili mogućih komplikacija, a pretežni dio vremena provodi u okviru obitelji ili drugih zdravstveno-odgojnih institucija. U tom vremenu boravka u obitelji, potrebna je aktivna potpora cjelokupnoj obitelji, koja treba poznavati narav bolesti i moguću ispomoć. Drugo, potrebna je dobro educirana primarna zdravstvena zaštita koja poznaje prije svega medicinske probleme u zaštiti takvog djeteta, ali i mogućnosti drugih službi (socijalne, obrazovne), ujedinjujući zaštitu kronično bolesnog djeteta. To je tzv. model cjelokupnog, holističkog pristupa u pomoći djetetu s kroničnom bolesti. Također valja istaći da svako kronično bolesno dijete traži individualni pristup, ali u rješavanju kroničnih bolesti traži se i javno-zdravstveni pristup s idejama primarne, sekundarne i tercijarne prevencije. Konačno, nužno je istaknuti i potrebu evaluacije takve zaštite koja se može procijeniti: 1. postupcima u zaštiti, 2. uporabom servisa, 3. kvalitetom njege, 4. zadovoljstvom njege, 5. izdatkom za njegu, 6. posljedicom na zdravlje, 7. obiteljskim sudjelovanjem.

kronično bolesno dijete; holistički pristup

nije evidentirano