hrvatski

Modeliranje rada hidroelektrana uz utjecaj vjetroelektrana i upravljanje zagušenjima

Nesigurnost koju u planiranje rada EES-a unosi stohastička proizvodnja iz vjetroelektrana osim što može uzrokovati dodatne probleme prilikom uravnoteženja sustava, može utjecati i na pojavu zagušenja u prijenosnoj mreži. Istraživanje provedeno u sklopu disertacije obuhvaća probleme zagušenja u prijenosnoj mreži koja su uzrokovana proizvodnjom vjetroelektrana. Moguća zagušenja, nastoje se otkloniti promjenom izlazne snage kaskadno vezanih hidroelektrana i u tu svrhu razvijen je optimizacijski model za korektivno upravljanje zagušenjima. Razvijeni optimizacijski model obuhvaća kratkoročno razdoblje planiranja od jednog dana koji je podijeljen u 24 sata. Model se sastoji od dva optimizacijska postupka. Prvi optimizacijski postupak traži takav raspored rada kaskadno vezanih hidroelektrana koji osigurava najveću zaradu od prodaje energije na tržištu dan unaprijed uz uvažavanje dugoročnih ugovora te tehničkih i hidroloških ograničenja povezanih hidroelektrana. Dobiveni raspored rada hidroelektrana i prognozirana proizvodnja iz vjetroelektrana čine ulazne podatke za proračun tokova snaga kojim se provijerava mogućnost pojave zagušenja u promatranom djelu prijenosne mreže tijekom razdoblja planiranja. U slučaju da proračun tokova snaga upućuje na moguću pojavu zagušenja, pokreće se drugi optimizacijski postupak koji za cilj ima minimizirati potrebnu preraspodjelu izlazne snage HE sa svrhom otklanjanja mogućih zagušenja uzrokovanih VE. Nesigurnost proizvodnje iz vjetroelektrana modelira se pomoću koncepta stohastičkog ograničenja koje sadrži koeficijent rizika. Druga razina optimizacije, omogućava uzimanje u obzir ograničenja prijenosne mreže i nesigurnosti prognoze proizvodnje iz VE. Prvi optimizacijski postupak modeliran je metodom koja spada u grupu mješovito cjelobrojno linearno programiranje (MILP) dok je drugi optimizacijski postupak modeliran metodom kvadratnog programiranja (QP). Razvijeni optimizacijski model primjenjen je na dva primjera. Prvi primjer obuhvaća EES iz literature (IEEE testni sustav s 14 čvorišta) dok drugi primjer obuhvaća stvarni EES Republike Hrvatske.

hidroelektrane; vjetroelektrane; zagušenja; optimizacija; mješovito cjelobrojno linearno programiranje (MILP); kvadratno programiranje (QP); stohastičko ograničenje; linearni distribucijski faktori (PTDF)

nije evidentirano