hrvatski

Fizikalna istraživanja paleookolišnih procesa u hrvatskim špiljama

Špilje su kompleksni fizikalni sustavi upravljani s nizom varijabli na različitim vremenskim skalama. Proučavanje paleookolišnih procesa tema je niza aktualnih studija u svijetu, posebno u svrhu interpretacije paleoklimatskih podataka u svjetlu aktualnih klimatskih promjena. Špilje se razvijaju pod utjecajem promjena klime i ostalih okolišnih uvjeta na površini. Stoga su neophodna interdisciplinarna istraživanja u svrhu interpretacije varijabli i modeliranja fizikalnih procesa. Kako je u posljednjem desetljeću rastao interes za proucavanje špilja kao paleoklimatskih arhiva, rastao je i broj fizikalnih istraživackih metoda koje su primjenjene u ovom podrucju uz mogucnosti uvođenja novih, poput širokopojasnog NMR-a. Istraživanja se izvode u rasponu od mikroklimatskih istraživanja, datiranja, utvrđivanja geokemijskog sastava stijena i sedimenata do utvrđivanja izotopnog sastava vode u podzemlju. Duboke jame Velebita su kompleksni i u svjetskim okvirima značajni sustavi u kojima su zabilježene i sačuvane informacije o geološkim, geomorfološkim, hidrološkim i ekološkim uvjetima i procesima zbog cega predstavljaju odličnu sredinu za proučavanje i paleo- i recentnih klimatskih promjena. Našim višegodišnjim istraživanjima posebna pažnja je posvećena procesima koji utječu na koncentracije radona i ugljikovog dioksida, a koje su vezane uz specifične mikroklimatske uvjete, pojavu stalnog leda i dinamiku vode u podzemlju. Koncentracije radona krecu se od par stotina do preko 20000 Bq/m3, što ukazuje na različitost uvjeta koji im doprinose. U 1421 m mdubokom Jamskom sustavu Lukina jama-Trojama ustanovljena je prisutnost leda do dubine od 560 m ispod razine današnjih ulaza, što je trenutno lokacija s najdublje zabilježenim ledom u speleološkim objektima na Svijetu. Analize organskih ostataka u ledu pokazale su LSC 14C datiranjem gornju starost 470 ±75 godina. Informacije o paleoklimatskim, geomorfološkim i hidrogeološkim uvjetima prije holocena mogu nam dati izotopna mjerenja karbonatnih sedimenata, posebice sige, ako su taložene u odgovarajucim uvjetima izotopne ravnoteže. AMS 14C datiranje siga uzorkovanih na 945 m dubine dalo je starost do 50300±1100 godina, što je na granici metode pa siga može biti i starija.

paleoklima ; mikroklima ; Lukina jama-Trojama ; Velebit

nije evidentirano