hrvatski

Uloga obrazovanja u identitetu društva i ekonomiji znanja

Gospodarstvo se mora podići na razinu konkurentnosti, a za što se tehnološki zahtjevi sve više doživljavaju kao osnovni preduvjet. Teholologija se danas prepoznaje kao „pametna“ i „sofisticirana“ za koju je potreban „umni radnik“, kako Drucker ističe, a ekonomija, oslonjena na pamet, postaje „ekonomijom znanja“. Globalizirani svijet doživljava novo razdoblje kapitalizma koji se kvalificira kao kognitivni. Iz ovih se premisa izvodi teza da danas živimo u društvu znanja. Društvo znanja je moguće odrediti kao ono u kojemu je znanje njegov ključni resurs, a radnici znanja dominantna skupina unutar radne snage. Simbolički kapital time dobiva prevagu nad fizičkim i financijskim kapitalom, a za njegovu realizaciju je osobito bitno obrazovanje, znanost i istraživanje. Ovo je nezaobilazna tema suvremenog hrvatstog društva i sve je očevidnije da ima egzistencijalne karakteristika. O njoj govoriti znači govoriti o opstanku hrvatskog društva na način razvoja i praćenja suvremenih tehnoloških trendova, tj. trendova u znanosti i obrazovanju. Naznačenoj problematici se može prići s različitih strana, a jedna od njih je znanstvena i stručna rasprava među ekonomistima, agroekonomistima, sociolozima, demografima. Zbornik donosi 14 rasprava sa znanstvenog skupa „Globalizacija i regionalni identitet 2013.“ (13. i 14. rujna 2013.). Riječ je o četvrtom po redu znanstvenom skupu koji je ovaj puta tematski usmjeren na utjecaj obrazovanja na promjene života i rada u donedavno dominantnoj poljoprivrednoj regiji Slavoniji i Baranji.

obrazovanje ; društvo znanja ; ekonomija znanja ; identitet

nije evidentirano