hrvatski

Dnevnički zapisi kao izvori za povijest knjige i čitanja: Dragojla Jarnević i Ivana Brlić Mažuranić

Cilj diplomskog rada bio je istražiti potencijale dnevničkih zapisa kao izvora za povijest knjige i čitanja. Izabrani su dnevnici dviju hrvatskih književnica, Dragojle Jarnević i Ivane Brlić Mažuranić. Rad najprije daje kratak pregled žena kao čitateljica tijekom 19. i početkom 20. stoljeća, vremena u kojem su navedene književnice živjele i djelovale. Potom daje kratki uvid u dnevnik kao žanr i analizira općenito dnevničke zapise kao legitimne povijesne izvore. Nakon predstavljanja života i stvaralačkog puta dviju književnica, sadržajnom su se analizom nastojali identificirati svi dnevnički zapisi koji se na bilo koji način odnose na knjigu i pisanu riječ, bilo da je riječ o njihovim čitateljskim navikama (sadržaju, načinu i ambijentu u kojem su čitale), načinu nabavljanja knjiga, ili, pak, o njihovu stavu prema tadašnjem sustavu tiskarstva, nakladništva i knjižarstva ili položaju žena kao spisateljica. S toga se aspekta njihovi dnevnički zapisi i kompariraju. Zaključuje se da odabrani dnevnici mogu poslužiti kao izvori za povijest knjige i čitanja, s time da je dnevnik Dragojle Jarnević, koji je i znatno većeg opsega, puno informativniji i sveobuhvatniji.

dnevnik; Dragojla Jarnević; Ivana Brlić Mažuranić; povijest knjige i čitanja; izvori za povijest knjige i čitanja; žene

nije evidentirano