hrvatski

Razvoj hrvatskoga leksika na razmeđi tisućljećâ

Na temelju razmatranoga teorijskoga okvira, tj. sociološkoga i jezikoslovnoga, te na temelju empirijske analize odabranoga korpusa dobiveni su određeni zaključci o leksičkim promjenama na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće. Pojačana dinamika jezičnih promjena posljedica je razvoja društveno-političkih, globalizacijskih i tehnoloških dostignuća koja svakodnevno mijenjaju suvremeni leksik. Slika razvoja leksika na prijelazu jednoga tisućljeća u drugo dobivena je na osnovi analize jezika trojih dnevnih novina. Kao temelj za korpus izabrani su tekstovi najčitanijih dnevnih novina u trima različitim hrvatskim regijama u razdoblju od 1987. do 2003. godine. Prema prikupljenim podacima istraživao se jezik dnevnih novina tako da se uspoređivao trend uporabe pojedinih leksema, odnosno pojedinih leksičkih slojeva. Teorijsko dokumeniranje činjenica potkrijepljeno je provedenim empirijskim istraživanjem. Leksičke se promjene eksplicitnim empirijskim podacima i njihovim tumačenjem primjenom statističkih metoda ne interpretiraju isključivo na razini spoznaje o njima, nego se statističkom analizom one mjere pa je tako cjelovitim i konzistentnim istraživanjem teorijskoga leksikološkoga okvira svake pojedine skupine, ali i semantičkih i gramatičkih promjena pojedinih leksema prikazano stvarno stanje hrvatskoga leksika na prijelazu dvaju tisućljeća.

leksik; leksičke promjene; internacionalizmi; oživljenice; neologizmi; anglizmi; historizmi; ideologemi; publicistika; korpusna analiza

nije evidentirano