hrvatski

Hranidbena i zdravstvena vrijednost šparoge

Mladi izboji šparoge sezonsko su dijetalno povrće izraženog antioksidativnog i antikancerogenog djelovanja koje se u priobalnom području bere u travnju i svibnju, a u kontinentalnom tijekom svibnja i lipnja. U Europi se više cijeni bijela šparoga, iako zelena ima veću hranidbenu i zdravstvenu vrijednost. Zelena šparoga je bogat izvor spojeva antioksidativnih svojstava kao što su rutin, askorbinska kiselina, tokoferol, glutation i flavonoidi. Samonikla šparoga (Asparagus acutifolius) raširena je u području Mediterana, a izdvaja se većim vrijednostima proteina, lipida, fenola i askorbinske kiseline od kultivirane šparoge. Sadržaj proteina u izbojima kultivirane šparoge može varirati od 2, 2 do 3, 2 %, a od aminokiselina u najvećoj je mjeri zastupljen asparagin, dok je udio ugljikohidrata oko 4 %. U izbojima šparoge najzastupljeniji mineral je kalij (271 do 302 mg/100 g svježe tvari), a zelena šparoga ima i relativno veliku količinu fosfora u usporedbi s ostalim povrćem. Mineralni sastav ovisi i o dijelu izboja te je najveća koncentracija mineralau vrhu izboja. Šparoga kao dijetalno proljetno povrće pomaže u čišćenju organizma od toksina nakupljenih tijekom zimskih mjeseci, zahtjevna je vrsta s velikim utroškom ljudskog rada i malim prinosom pa je i cijena značajno veća u odnosu na jednogodišnje povrtne vrste koje su uglavnom prisutne na tržištu. Na tržištu je sve veća potražnja za šparogom zbog njezine hranidbene vrijednosti i povoljnog učinka na ljudsko zdravlje.

Asparagus officinalis L.; izboji; minerali; vitamini; fitokemikalije

nije evidentirano