hrvatski

Biblizmi u hrvatskome jeziku

U radu se analiziraju hrvatski biblizmi, tj. složene jezične jedinice s najmanje jednom desemantiziranom sastavnicom (frazemi, poslovice, izreke i sl.) izrazom i sadržajem potvrđene u Bibliji i / ili izravno ili neizravno povezane s Biblijom. Za potrebe istraživanja i rada prikupljena je opsežna građa iz koje je izdvojen reprezentativan dio hrvatskih biblizama. U građu su uključeni frazemi, poslovice i izreke: 1. koji su izrazom potvrđeni prijevodima Biblije, ali ne moraju nužno i svojom motivacijom biti povezani s određenim biblijskim tekstom ; 2. koji su izrazom i / ili sadržajem povezani s određenim biblijskim tekstom što znači da nisu uključeni izrazi općekršćanske provenijencije, tj. koji nemaju izravnu ili neizravnu poveznicu s točno određenim biblijskim tekstom. Ciljevi su rada: utvrditi i opisati hrvatske biblizme (sve koji su potvrđeni u hrvatskim prijevodima Biblije ili su nastali na temelju biblijskih tekstova), ponuditi njihovu moguću podjelu s obzirom na način povezanosti s biblijskim tekstovima, dati njihovu etimološku, semantičku i strukturnu analizu. Na temelju usporedbe i analize raznovrsnih podjela biblizama u literaturi uglavnom stranih autora, daje se prijedlog podjele hrvatskih biblizama na izravne i neizravne biblizme i njihove podskupine. Etimološkom se analizom biblizmima utvrđuje biblijsko podrijetlo ili izvor na sljedeće načine: 1. navodi se točan citat u kojemu je taj biblizam potvrđen ; 2. biblizam se dovodi u vezu s točno određenim dijelom biblijskoga teksta ili određenim biblijskom kontekstom koji mu je bio mogućom motivacijom. Pretpostavka da postoji određen dio frazema, izreka, uzrečica i poslovica koji imaju sasvim sigurno biblijsko podrijetlo dokazana je upravo etimološkom analizom. Biblijsko se podrijetlo s velikom sigurnošću može utvrditi za: izravne biblizme koji su potvrđeni izrazom u Bibliji, a motivirani biblijskim sadržajem ; neizravne biblizme motivirane biblijskim događajem, slikom, parabolom ili vlastitim imenom. Problem predstavljaju jedinice čija je veza s biblijskom tekstom posredna i za koje se bez pomnije analize ne prepoznaje da su vezane uz Bibliju. Naime, mnogi su se biblijski citati mogli s vremenom ugraditi u opće znanje pa ih je jezična zajednica počela upotrebljavati kao izvorne nacionalne frazeme i poslovice. Analiza je pokazala i da postoji određen broj biblizama kojima primarni izvor ne mora biti Biblija, nego tekstovi najčešće antičkih autora, ali su ti izrazi općepoznatima postali zahvaljujući upravo Bibliji.

biblizam; frazem; frazeologija; paremija; Biblija; hrvatski jezik

nije evidentirano