hrvatski

Modeliranje i vođenje procesa distribucije i prodaje tiska temeljeno na sklopovskoj realizaciji mreže inteligentnih agenata

Istraživanje prikazano u ovoj disertaciji ima više razina: agentsku, kontrolnu, sklopovsku, modelacijsku, matematičku i praktičnu, a provedeno je sa slijedećim ciljevima: - identificirati i predstaviti prostor kontrolnog i socijalnog ponašanja inteligentnih agenata u društveno-ekonomskom sustavu, - razvoja sklopovske metode modeliranja društveno-ekonomskih sustava koji su karakterizirani postojanjem hijerarhijskih i heterogenih višeagentskih sustava koji učestvuju u vođenju tih i takvih sustava, - razvoja modela koordinacije koji se temelje na sklopovskim rješenjima, - identificiranja, analize, modeliranja i matematičkog opisa različitih postupaka vođenja koji postoje u društveno-ekonomskom sustavu primjenjeni na proces distribucije i prodaje stranog tiska (PDPST), - sagraditi prototip UI regulatora koji bi bio svojevrsna replika humanog operatera koji vodi određenu klasu procesa. Poticaj za takvo istraživanje nalazimo u trenutačnom stanju PDPST čija je učinkovitost dovedena u pitanje poradi izostanka sustavnih i smišljenih kontrolnih djelovanja. Pristup, obim i način obavljanja posla oko vođenja prodaje stranog tiska opterećen je objektivnom i subjektivnom neučinkovitošću lokalnih operatera. Dimenzije dnevnih distribucijskih matrica tijekom turističke sezone su prevelike da bi lokalni operater mogao imati dovoljno vremena za percepciju postojećeg stanja prodaje, komparaciju toga stanja s povijesnim podacima i dovođenje tog i takvog stanja s očekivanom dinamikom dolaska turista. S druge strane većina mladih operatera nema iskustva u vođenju prodaje, odnosno ne pozna prodajni prostor ; naslove, kioske, navike turista i dinamiku turističke sezone. Stoga se kao jedino racionalno rješenje problema nameće izgradnja UI operatera koji bi uz podršku lokalnog IS-a bio sposoban voditi takav (ili sličan) društveno-ekonomski sustav kao što je PDPST. Da bi se sagradio prototip UI operatera na temelju DUI pristupa agentima i agenturi, (poglavlje br.2.), potrebito je na različite načine prikupiti kritičnu masu znanja o problemu, ali i odabrati neki simulacijski alat za stvaranje modela prototipa (poglavlje br. 2.). Na temelju ranije stečenih iskustava u modeliranju matematičkih, bioloških i drugih sustava (vidi radove autora u literaturi disertacije) izabrali smo sklopovsko okruženje, odnosno sklopovske simulacijske programe kao simulacijski alat (vidi poglavlje br.2.). Prikupljanje potrebnog znanja ostvarili smo kroz višegodišnje terensko istraživanje i različita djelovanja (posebne metodološke postupke koji uključuju razne statističke postupke i eksperimente) agenta istraživača (SSA agent) u PDPST, a o čemu smo pisali u trećem i četvrtom poglavlju ove disertacije. Terensko istraživanje je obuhvatilo čitavu Hrvatsku (posebice obalu), zemlje bivše Jugoslavije, mediteranske zemlje, ali i druge najvažnije turističke zemlje u Europi i izvan Europe (npr. Turska i Izrael). Problem vođenja kojeg smo nazvali problem novinskog operatera (originalni problem) definirali smo i usporedili s davno poznatim problemom prodavača novina (engl. newsboy problem ili newsvendor problem) u drugom poglavlju. Temeljna razlika u pristupu rješavanja problema naručene količine novina (ili nekog drugog proizvoda ograničenog roka trajanja) leži u implicitnom izraženom društvenom stavu operatera, ali i cijelog društveno-ekonomskog sustava koji se u Hrvatskoj bavi prodajom tiska, da je zastupljenost stranih tiskovina na obali tijekom turističke sezone dio turističkog proizvoda Hrvatske, a ne samo i isključivo „sezonska“ roba (polazište u rješavanju newsboy problema). Ovome stavu treba pridodati i stav izdavača koji „po definiciji“ prati svog čitatelja i na praznicima čak i onda kada dobit od takve akcije izdavača postaje problematična. Ti stavovi se onda odražavaju u načinima vođenja PDPST. Operateru se tako može „pridijeliti“ osobna karta koja ukazuje na društvenu osjetljivost nekog operatera u procesu vođenja, a koja sadrži dvije „varijable“: broj nula u funkciji remitende i broj stotica u funkciji remitende. S tim u vezi razvijen je i dodatni kontrolni kriterij vrednovanja djelovanja operatera nazvan kolor kodirana metrika. U okviru svih istraživanja vezanih za ovu disertaciju razvijen je i testiran još jedan novi, orginalni kriterij vrednovanja djelovanja operatera koji smo nazvali intervalna metrika greške naručivanja s ciljem uklanjanja subjektivnih i voluntarističkih kontrolnih djelovanja iz PDPST. Znanje o problemu vođenja, ali i koordinacije temelji se prije svega na mahom heurističkim pravilima koja mogu biti samostojna ili su povezana u bazama znanja različitih veličina. Ta i takva pravila opisuju sadržaj, smisao i način vođenja (koordinacije) te prostornu, vremensku i socijalnu (društvenu) dimenziju vođenja PDPST (poglavlje br.4). Izražavajući heuristička (i druga) pravila kao (kontrolne ili koordinacijske) silogizme moguće je opisati kontrolna djelovanja operatera kao procese logičkog razmišljanja i primijeniti prikladni račun sudova (predikatni račun) kako bi se ta i takva pravila vrednovala ili iz njih izvela nova složenija pravila koja će nam omogućiti da u potpunosti identificiramo, predstavimo i sklopovski modeliramo kontrolno i socijalno ponašanje operatera (vidjeti poglavlja 3, 4, i 5.). Istodobno nam klasifikacije pravila vođenja (poglavlje 4.) omogućuju da definiramo arhitekturu inteligentnog operatera koju čine tri serijski vezana hijerarhijska stručna sustava od kojih je onaj drugi (označen kao SS2) ustvari inteligentni agent. Inteligentno ponašanje agenta koji je nastao min-maks sintezom algoritma ponašanja i djelovanja operatera definiranog na bazi znanja o načinu vođenja, ovisno o karakteristikama reakcije s okruženjem, je pokazano na više načina ; djelovanje operatera smo predstavili u kontekstu poticanog učenja, ali i kroz model stabla odlučivanja u kome se decizijski atribut mijenja (evoluira) ovisno o interakciji operatera i okruženja (vidjeti poglavlje 5.). Svojstvo samokontrole modela inteligentnog operatera baš kao i transformacija njegovih prijenosnih karakteristika na račun koordiniranog ili nekoordiniranog djelovanja poslovnog okruženja također je predstavljana u petom poglavlju. U istom poglavlju vrlo kratko smo se osvrnuli na pitanje nesigurnih stanja operatera koja mogu uzrokovati šumovi, a pojavljuju se kao oscilacije, žive zamke (lažna kvazistabilna stanja), kontrakcije PDPST u nulu i kao razna kaotična stanja. U ovom važnom poglavlju smo predstavili i model operatera sagledan kao hibridni automat i usporedili njegovo djelovanje s poznatim MM automatima ; definirali smo -algoritam. Konačno, kažimo da smo za potrebe zornog promatranja, praćenja i verifikacije evolucije prijenosne karakteristike operatera razvili odgovarajuće računalne programe koji nam omogućuje uvid u ponašanje operatera u faznoj ravnini koju razapinju tekuća remitenda i narudžba. Ustvari stvoreni programi predstavljaju razne vrste četverodijelnih agentskih dijagrama pomoću koje prikazujemo konsenzualno društvo agenata u PDPST koje se bavi kontrolom PDPST (4DAD). Računalni programi nastali su iz grafoanalitičkog modela koji je bio polazišna osnova i u gradnji sklopovskog model 4DAD-a pa je kao takav detaljno je opisan u ovom poglavlju. Kao predložak budućeg rada stvoreni su i modeli koordinacije agenata u PDPST (poglavlje br. 6.). U šestom poglavlju bavimo se, također i raznim vrstama modela agenta, odnosno društvima agenata i njihovi predstavljanjem kroz različite originalne grafoanalitičke višedijelne dijagrame koji predstavljaju modele agenata i okruženja na funkcijskoj razini, ali i koordinaciju izraženu kroz njihov konsenzualni socijalni odnos. Govorimo o kompozicijskoj koordinaciji (konsenzus). Predstavljeni su višeagentski sustavi (VAS) u kojima ulogu vođenja PDPST imaju operater ili inspektor, odnosno i inspektora i operater u konsenzualnom odnosu. Ostale načine koordinacije i elemente socijalnog (društvenog) karaktera koordinacije u VAS koji postoje u PDPST razmatramo u sedmom poglavlju. Koordinacijski svijet rasprave kao preduvjet modeliranja bilo kojeg koordinacijskog postupka definiran je (heurističkim) pravilima vođenja (poglavlje br.4.). Kratak teoretski okvir sa osvrtom (kritikom) na radove iz tog područja služi nam za modeliranje jednostavnih, ali vrlo učinkovitih (činjenice iz „terenskog“ istraživanja) koordinacijskih modela. Posebice je važan originalni na sklopovskoj praksi utemeljen model koordinacije kojeg smo na račun njegove sklopovske strukture (i ideje djelovanja) nazvali (u)djelni model koordinacije (FET model). Taj i takav orginalni model obuhvaća različite koordinacijske paradigme i razvidno je da kao takav može biti teoretski koordinacijski model opće namjene. Na ovom modelu do punog izražaja dolaze mogućnosti sklopovskog modeliranja budući je vrlo jednostavno, pomoću funkcijskih generatora, stvoriti dvodimenzionalno promjenljivi okvir na stanjima i držanjima potencijalno antagonističkih operatera i onda na osciloskopu promotriti rezultate usuglašavanja (RUS) tih i takvih operatera (agenta). Pomoću tog modele lako je ukloniti jednu od, prema dostupnoj literaturi, učestalih kritika vezanih za modeliranje koordinacije u DUI sustavima, a koja se odnosi na nepostojanje adekvatnog vremenskog okvira koordinacije. U čitavoj disertaciji problem verifikacije djelovanja modela je riješen neposrednim izravnim mjerenjima na modelima pri čemu se rabe električni mjerni instrumenti što predstavlja jednu od prednosti sklopovskog modeliranja i simuliranja. Drugu razinu verifikacije nalazimo na račun upoređivanja rezultata dovivenih pomoću različitih modela. Na kraju istaknimo da je početna razina verifikacije modela ustvari vezana za verifikaciju pravila na temelju kojih su ti i takvi modeli sagrađeni ; statistička vrednovanja pravila, izvođenje eksperimenata za dokaz ili generiranje pravila itd. Napomenimo da je većina modela nastala primjenom funkcijskog pristupa u sintezi sklopovskih modela, pristupa koji se uglavnom temelji na originalnoj min-maks-OP tehnici za gradnju nekih klasa sklopova (posebice decizijskih). Ta tehnika omogućuje sintezu raznih funkcija, ali i logičko procesiranje što onda koristimo da „sklopovski“ opisujemo heuristička pravila, koordinacijske postupke, ali može poslužiti i za sastav malih stručnih sustava nad odgovarajućim bazama pravila. Temeljem svega što je predstavljeno u ovoj disertaciji iznose se tri osnovna, ostvarena izvorna znanstvena doprinosa: - Modelirano je više vrsta kontrolnog i socijalnog ponašanja koja su proizašla iz ponašanja i djelovanja humanog operatera, te primjenjeno u više-agentskom sustavu (VAS-a) za vođenje (ili sudjelovanje u vođenju) društveno-ekonomskih procesa. Postupci vođenja su identificirana i formalno opisana u sklopovskom i posljedično tome u matematičkom obliku. - Predložen je novi metodološki postupak prikaza višeagentskih sustava koji uključuje konsenzualno djelovanje agenata u vidu višedijelnih dijagrama u kojima je djelovanje agenata predstavljeno odgovarajućim prijenosnim funkcijama. - Postavljena je nova metoda funkcionalnog i logičkog sklopovskog modeliranja društveno ekonomskih sustava temeljena na min-maks-OP tehnici gradnje sklopova nad pravilima ili bazama znanja o vođenju procesa. Uz osnovne znanstvene doprinose ostvareni su i slijedeći znanstveni doprinosi: - Uveden je prototip evolucijskog UI regulatora s elementima samosvjesti (o okruženju) koji može imati opću namjenu. - Stvoren je prototip jedinstvenog koordinacijskog modela agenata pomoću kojeg je moguće izraziti stanja i držanja agenata u izabranom dvodimenzionalnom vremenskom okviru. - Predložen je novi metodološkim postupkom prikupljanja znanja u društveno-ekonomskim sustavima na temelju sveukupnost djelovanja agenta istraživača nazvanim (SSA – Skoro Svemogući Agent). Metoda modeliranja utemeljena je na teorijskim osnovama koje uključuju: UI teoriju agentskih i višeagentskih sustava, min algebru, maks algebru, teoriju kontrolnih sustava i elemente teorije evolucije. Tako postavljeni okvir za modeliranje društveno-ekonomskih sustava nad pravilima i bazama znanja o problemu je: - jednostavan, - fleksibilan, - prikladan za modeliranje znanja o problemu na različitim razinama, - pogodan za svojevrsno matematičko opisivanje strukture i djelovanja sustava, - pogodan za usporedbu (u smislu vrednovanja) s djelovanjem stvarnog operatera iz sustava, - neovisan, ali samo načelno, o sklopovskoj programskoj podršci pomoću koje se realizira. Razvijeni su prototipovi višeagentskog sustava (4DAD) i izvedeni u različitim okruženjima počevši od grafoanalitičkog do sklopovskog i čisto računalnog. Prototipovi (poglavito računalni modeli) se mogu rabiti u procesu obuke mladih operatera ili osvježenja znanja starijih operatera. Isto tako razvijeni su prototipovi koordinacije ((u)djelni model) koja se može rabiti u VAS unutar PDPST, ali i sasvim općenito u bilo kojem VAS-u. U razvoju (smisao i doseg) i testiranju modela do punog izražaja je došla mjerna podrška koju omogućuje sklopovsko okruženje. Posebna dimenzija ove disertacije je njena aplikativnost u sadašnjoj praksi PDPST.

distribucija tiska; više-agentski sustavi; neizrazita logika

nije evidentirano