hrvatski

Konstrukcija upitnika nepoželjnog organizacijskog ponašanja za studentsku populaciju

Nepoželjno organizacijsko ponašanje je namjerno ponašanje zaposlenika kojim se krše važne organizacijske norme i koje predstavlja prijetnju dobrobiti organizacije i/ili njenim članovima. Takvo ponašanje ima negativnu očekivanu vrijednost za organizacija i manifestira se kroz dva temeljna oblika: organizacijsku devijantnost i interpersonalnu devijantnost (Robinson i Bennett, 1995). Organizacijska devijantnost odnosi se na nepoželjna ponašanja usmjerena prema organizaciji (npr. sabotaža, krađa ili zloupotreba resursa), a interpersonalna devijantnost uključuje nepoželjna ponašanja usmjerena prema kolegama, nadređenima, podređenima ili klijentima (npr. verbalno zlostavljanje). S obzirom na to da se radi o osjetljivom predmetu mjerenja i ponašanjima koja zaposlenici nisu skloni priznati, istraživanja korelata nepoželjnog organizacijskog ponašanja vrlo često se provode na studentskom uzorku. Međutim, nedostatak je tih istraživanja što upitnici nepoželjnog organizacijskog ponašanja nisu primjereni studentima pa je upitna generalizacija dobivenih rezultata. Na mnoga pitanja iz tih upitnika studenti ne mogu adekvatno odgovoriti jer uopće nisu imali prilike se ponašati na takav način (npr. nepotrebno radili prekovremeno, odavali poslovne tajne, koristili službeni telefon za privatne svrhe), no mogu odgovoriti na pitanja o općim nepoželjnim ponašanjima ili onima koja se mogu manifestirati i na poslu i na fakultetu. Stoga je cilj ovog istraživanja bio konstruirati skale nepoželjnog organizacijskog ponašanja – interpersonalne i organizacijske devijantnosti – koje su sadržajem prilagođene studentskoj populaciji. Ukupno 462 studenata i studentica različitih studija ispunilo je upitnik koji je sadržavao 78 pitanja koja su se odnosila na priznanja različitih nepoželjnih ponašanja. Na otprilike polovici uzorka upitnik je bio primijenjen u anonimnoj situaciji, dok su se preostali studenti na upitnik trebali potpisati punim imenom i prezimenom. Na temelju preliminarne primjene na neanonimnom uzorku, sadržajnom i psihometrijskom analizom, konstruirane su skale organizacijske (k=11) i interpersonalne (k=12) devijantnosti. Provedene eksploratorne i konfirmatorne faktorske analize potvrdile su konstruktnu valjanost upitnika, a multigrupnom konfirmatornom faktorskom analizom potvrđena je i invarijatnost strukture upitnika u anonimnoj situaciji primjene. Takvi rezultati upućuju na zaključak da novokonstruirane skale interpersonalne i organizacijske devijantnosti omogućuju primjereno mjerenje nepoželjnog organizacijskog ponašanja na studentskom uzorku.

nepoželjno organizacijsko ponašanje; interpersonalna devijantnost; organizacijska devijantnost; studentska populacija

nije evidentirano