hrvatski

Istraživanje ihtiofaune i stavova ribiča na ribolovnim vodama pod upravljanjem Kluba sportskih ribolovaca Korana, Karlovac

Cilj istraživanja je analiza slatkovodne riblje zajednice zone kojom gospodari KŠR "Korana" Karlovac pomoću podataka o ulovu ribiča tijekom petogodišnjeg razdoblja, kao i razmišljanje ribiča o ulovi i pusti načinu ribolova te o budućnosti ove tehnike u Hrvatskoj. Istraživanje obuhvaća pet ribljih porodica među kojima se nalazi 14 vrsta. Za razdoblje od 2007. do 2011. godine prikupljeni su od ovlaštenika ribolovnog prava podaci o ribičkom ulovu, kao i podaci o broju ribiča. Na osnovu tih podataka procijenjen je ulov po jedinici ribolovnog napora (CPUE), koji je bio najveći 2007. godine (12, 91 kg/ribič), a najmanji 2011. godine (9, 78 kg/ribič) što je 3, 58 puta manje od dozvoljene količine godišnjeg ulova po ribiču, te pokazuje da ihtiofond nije prelovljen. Također je procijenjen koeficijent varijabilnosti (CV), koji za soma (Silurus glanis) iznosi 9, 37%, a za šarana (Cyprinus carpio) 11, 28%, što pokazuje stalan ulov tijekom godina. Iznimno visok koeficijent varijabilnosti od 165, 91% dobiven je za jeza (Leuciscus idus). Prosječan godišnji broj ribiča je 898, dok je prosječan godišnji ulov ribe 9636 kg. Najčešće ulovljene riblje vrste su šaran (Cyprinus carpio), som (Silurus glanis), štuka (Esox lucius), bijeli amur (Ctenopharyngodon idella) i plotica (Rutilus virgo). U ovom istraživanju također je s 11 pitanja anketirano 100 rekreacijskih ribiča, članova KŠR "Korana" Karlovac, a istraženi su stavovi o ulovi i pusti ribolovu, kao i postupci u ulovi i pusti ribolovu. Anketa je pokazala da 87% ribiča misli kako je puštena riba dobrobit za riblji fond, a 88% ih smatra da nije potrebno uzeti svu ribu kako bi se imao uspješan ribolov. Također, 62% ribiča je mišljenja da će se u vremenu povećavati broj ulovi i pusti ribiča na našim vodama.

sportski ribolov ; CPUE ; ulovi pusti robolov ; Karlovac

nije evidentirano