Glagolski vid u hrvatskome kao drugome i stranome jeziku (CROSBI ID 381121)
Ocjenski rad | doktorska disertacija
Podaci o odgovornosti
Čilaš Mikulić, Marica
Pranjković, Ivo
hrvatski
Glagolski vid u hrvatskome kao drugome i stranome jeziku
Glagolski vid u hrvatskom jeziku složena je kategorija. U radu se prvo daje povijesni pregled bavljenja tom kategorijom u europskim okvirima. Kao kategorija glagolski je vid prepoznat u hrvatskim gramatikama nakon 1833. godine. Međutim sve do početka 20. stoljeća nije se razlikovalo što pripada gramatičkoj kategoriji glagolskoga vida, a što semantičkoj kategoriji koja se odnosi na inherentna značenjska svojstva glagola, u kroatistici najčešće nazivana aktionsart. Glagolski vid i aktionsart dvije su osnovne komponente aspektnosti koje se zajedno usvajaju u hrvatskome kao inome jeziku. Da bismo preciznije definirali oba pojma, dali smo pregled radova koji su se bavili tim temama i ostalim bitnim aspektološkim pitanjima. Iscrpno smo prikazali i komentirali tvorbene procese perfektivizacije i imperfektivizacije kako su obrađeni u hrvatskim gramatikama. Prikazali smo neka istraživanja gramatičkog i leksičkog vida poduzeta u raznim drugim jezicima svijeta. Proveli smo istraživanje ovladanosti kategorijom glagolskoga vida među neizvornim govornicima hrvatskoga jezika različitih razina jezične kompetencije i različitih prvih jezika koji hrvatski jezik uče i usvajaju na jezičnoj nastavi i među izvornim govornicima (Filozofski fakultet, Zagreb). Istraživanje je pokazalo da postoji progresija u ovladanosti vidom od nižih prema naprednim stupnjevima te da se razumijevanje nesvršenoga vida kao strukture i svršenoga kao cjeline postiže tek na naprednim stupnjevima. Istraživanjem su potvrđene glavne pretpostavke rada da je glagolski vid u hrvatskome jeziku semantička, sintaktička i pragmatička kategorija te da su za razumijevanje glagolskoga vida od ključne važnosti semantički razredi glagola (osobito telični i trajni) te predikatne dopune koje ograničavaju ili ne ograničavaju događaj i tako uvjetuju upotrebu svršenoga, odnosno nesvršenoga glagola. Glavni su zaključci rada da su bitne odrednice glagolskoga vida u HJ2 ograničenost i neograničenost te da polazište u poučavanju vida u HJ2 može biti teličnost, univerzalna semantičko-sintaktička kategorija.
glagolski vid; svršeni vid; nesvršeni vid; aspektnost; usvajanje glagolskoga vida; (a)teličnost; (ne)ograničenost događaja
nije evidentirano
engleski
Verbal aspect in Croatian as a second and foreign language
nije evidentirano
verbal aspect; perfective aspect; imperfective aspect; aspectuality; learning of verbal aspect; a(telicity); (non-)bounded events
nije evidentirano
Podaci o izdanju
182
18.07.2012.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zagreb