hrvatski

Nijemci u Semeljcima do kraja Drugoga svjetskog rata

Prvi sačuvani podatci o njemačkim stanovnicima u Semeljcima svjedoče da su uglavnom bili obrtnicima. Udio se njemačkog stanovništva doseljavanjem ponajviše iz Bačke u Semeljce od druge polovice 19. stoljeće popeo na između trećine i četvrtine i u tom je omjeru ostao sve do polovice 20. stoljeća. Imetak i kulturno- društveni utjecaj Nijemaca u Semeljcima značajno je i premašivao njemački udio u stanovništvu toga naselja, budući da su Nijemci, ukoliko već nisu bili manji zemljoposjednici, u pravilu bili trgovci i obrtnici. Imetak je njemačkog stanovništva još znakovitiji ukoliko se ima na umu da su prilikom doseljenja u Semeljce uglavnom dolazili s malo ili nimalo imetka, te da su se polagano bogatili najčešće nadničarskim radom. Na inače dobar suživot između hrvatskoga i njemačkog stanovništva u 19. je stoljeću povremeno znala utjecati promađarska politička orijentiranost Nijemaca, koju Hrvati nisu podržavali. Od tridesetih godina 20. stoljeća, povezanost vodećih struktura Kulturbunda s njemačkom vojnom vlasti dovela je do toga da se ogromna većina njemačkog stanovništva iz Semeljaca povukla na naredbu vojnih vlasti 26. listopada 1944. godine, dok su oni koji su to odbili stradali od novoosnovane jugoslavenske državne vlasti. Na taj je način odmah neposredno nakon rata njemačko stanovništvo u Semeljcima praktično u potpunosti iskorijenjeno.

Semeljci; Semelzi; povijesna demografija; međunacionalni odnosi

nije evidentirano