hrvatski

Dušni dan u hrvatskoj katoličkoj baštini

Tradicija sjećanja na pokojne seže u 7. stoljeće. Štovanje Dušnoga dana 998. godine uveo je benediktinski opat iz Clunya, sveti Odilon. Papa Klement V. službeno je taj blagdan potvrdio 1311. godine. Dušni dan (Spomen svih vjernih mrtvih) spomen je kada se Crkva sjeća svih vjernih mrtvih. Slavi se 2. studenoga, a ako je toga datuma nedjelja onda se slavi 3. studenoga. Taj blagdan u hrvatskoj znanstvenoj literaturi skoro uopće nije istražen. Stoga se u radu koristite suvremeni terenski zapisi nastajali od 2007. do 2012. godine u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Takvih je u radu preko trideset zapisa iz tridesetak mjesta. Dušni dan karakteriziraju obilasci groblja, molitve, plaćanje misa za pokojnike, obred oprosta, pomaganje sirotinji i zvonjava crkvenih zvona. Ti običaji i obredi u radu se multidisciplinarno interpretiraju.

molitva ; obilazak groblja ; cvijeće ; svijeće ; crkvena zvona ; pomaganje sirotinji.

nije evidentirano