hrvatski

Hrvatska operna kritika između dvaju svjetskih ratova na primjeru Gotovčeva Ere s onoga svijeta

Premda se u hrvatskoj glazbenoj kritici – koja je ishodišna točka i operne kritike – između dvaju svjetskih ratova može uočiti raznovrsnost pristupa, dosadašnja su istraživanja potvrdila činjenicu da u njoj ipak dominira ideologija (neo)nacionalnog smjera. Niz istaknutih glazbenih pisaca i kritičara svojim su radovima izravno podupirali i promicali djela, koja po njihovu mišljenju odgovaraju zadanim kriterijima, odnosno zasnivanju umjetničke glazbe na folklornom izričaju, što je izravan nastavak ideja začetih u razdoblju narodnog preporoda i potom gorljivo zagovaranih po Franji Kuhaču u drugoj polovici 19. stoljeća. Temeljni njihov stav jest da će se samo na taj način sačuvati identitet i omogućiti afirmaciju hrvatske glazbe u inozemstvu. Kako je poznato, Ero s onoga svijeta najveća je uspješnica hrvatskoga opernog stvaralaštva, koja je tijekom 75 godina svoga postojanja, samo na sceni HNK u Zagrebu doživjela preko 660 izvedaba i učvrstila svoju poziciju u hrvatskoj glazbenoj tradiciji. Suočavanje glazbene kritike s takvim djelom svakako zaslužuje posebnu pozornost, pa je stoga i izabrano kao model na kojemu se iščitavaju dosezi hrvatske operne kritike u navedenom razdoblju.

opera; kritika; Hrvatska; Gotovac; Ero s onoga svijeta

nije evidentirano